Posljednji Bidenov govor u UN-u: Sveopći rat nije ni u čijem interesu
Američki predsjednik Joe Biden se u utorak posljednji put obratio svjetskim vođama u Ujedinjenim narodima, izjavivši da je ruski rat u Ukrajini podbacio te da je diplomatsko rješenje između Izraela i libanonske milicije Hezbolah i dalje moguće.
Biden se popeo na govornicu u dvorani Opće skupštine UN-a u vrijeme kada traju ratovi u Ukrajini, Pojasu Gaze i Sudanu te će se vjerojatno nastaviti i nakon kraja njegovog mandata, koji završava u siječnju,
Nastojao je smiriti napetosti dok postoje izgledi da će se rat između Izraela i palestinske islamističke organizacije Hamas, koji traje gotovo godinu dana, preliti na Libanon, gdje je Izrael u ponedjeljak napao više od tisuću ciljeva Hezbolaha.
“Sveopći rat nije ni u čijem interesu. Čak i ako je situacija eskalirala, diplomatsko rješenje je još uvijek moguće”, poručio je Općoj skupštini sa 193 zemlje članice.
Biden je dobio pljesak kada je pozvao da Izrael i Hamas finaliziraju uvjete za sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca koji su predložili Sjedinjene Američke Države, Katar i Egipat.
Bidenov mandat je također obilježen ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je bio u dvorani skupštine kako bi čuo Bidena koji je naglasio američku podršku za njegovu zemlju.
“Dobre vijesti su da rat (ruskog predsjednika Vladimira) Putina nije uspio postići svoj središnji cilj. Pokušao je uništiti Ukrajinu, no Ukrajina je i dalje slobodna”, kazao je Biden.
“Ne smijemo se umoriti, ne smijemo skretati pogled i nećemo popustiti u našoj potpori za Ukrajinu dok Ukrajina ne pobijedi uz pravedan, održiv mir”, dodao je.
Rusija upravlja gotovo petinom Ukrajine, uključujući oko 80 posto područja Donbasa. Ruske snage su počele upadati u istočni ukrajinski grad Vuhledar, koji se odupirao ruskom napadu od početka rata, prema ruskim vojnim blogerima i državnim medijima.
Zelenski će Bidenu predstaviti novi ukrajinski mirovinski plan kada se sastanu u Washingtonu u četvrtak. Američki dužnosnik je rekao da će plan vjerojatno biti poput ranijih planova te će tražiti više oružja i podrške za ukrajinsku borbu.
Iran kao prijetnja
Biden je u utorak naglasio i prijetnju koju predstavlja Iran.
“Zajedno moramo oduzeti kisik njegovim terorističkim posrednicima i pobrinuti se za to da Iran nikada ne nabavi nuklearno oružje”, naglasio je.
Dodao je da se SAD nastoji odgovorno nositi s konkurencijom iz Kine. “Spremni smo surađivati na hitnim izazovima”, kazao je.
“Nedavno smo nastavili suradnju s Kinom kako bi se zaustavio dotok smrtonosnih sintetičkih narkotika. Cijenim tu suradnju. Bitna je ljudima moje zemlje i mnogim drugima diljem svijeta”.
Biden je također imao oštre riječi za čelnike sukobljenih strana u Sudanu: “Odmah zaustavite ovaj rat”.
Bidenov govor u UN-u je središnji događaj njegovog dvodnevnog posjeta New Yorku, koji uključuje govor o klimi kasnije u utorak te sastanak u Washingtonu s vijetnamskim predsjednikom To Lamom.
Biden teži produbiti odnose sa strateškom zemljom jugoistočne Azije i proizvodnim središtem kako bi se suprotstavio Rusiji i Kini, s kojima Vijetnam također održava veze.
Ukrajina i Rusija, Gaza, Iran i Kina će vjerojatno ostati izazovi za budućeg američkog predsjednika, bila to Bidenova potpredsjednica Kamala Harris iz redova demokrata ili bivši republikanski predsjednik Donald Trump.
Položaj potpredsjednice prema vanjskoj politici je u velikoj mjeri poput Bidenovog, no ona je zauzela nešto čvršći stav o desecima tisuća poginulih Palestinaca i humanitarnoj krizi u Pojasu Gaze razorenom u izraelskim napadima.
Trump, koji ima više izolacionističke tendencije, ne pokazuje entuzijazam kada je riječ o podršci za Ukrajinu u obrani od Rusije, a čvrsto podupire izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je pogoršao odnose s Bidenom.
Biden je bio izrazio čvrstu podršku za Izrael u njegovom pokušaju da uništi Hamasove militante u Gazi, no dosad mu nije pošlo za rukom ispregovarati sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca niti se nazire pomak u pregovorima.
Pod Bidenovim vodstvom, SAD je poslao milijune dolara vrijedno američko oružje u Ukrajinu te je okupio saveznike iz NATO-a kako bi se solidarizirali s Kijevom. No sukob u Ukrajini se uglavnom opisuje kao pat pozicija, pri čemu Rusija drži dijelove istočne Ukrajine koje je zauzela početkom rata.