Upozorenje: Milijarde ljudi uskoro će doživjeti plus 31 na ‘mokrom termometru‘
Ekstremne vrućine i visoka vlažnost postaju sve ozbiljniji problem u eri globalnog zagrijavanja, a stručnjaci upozoravaju da će ovi klimatski uslovi postati neizbježni u budućnosti. S obzirom na to da su toplotni valovi već počeli zahvatati razne dijelove svijeta, od Sjedinjenih Američkih Država, Meksika, Indije pa do tropskih krajeva, razumijevanje opasnosti kombinacije visoke temperature i vlage ključno je za spašavanje života.
Mokri termometar (WBT) je mjerni instrument koji pokazuje stvarni osjećaj temperature kada se uzme u obzir vlažnost. Za razliku od običnih, suhih termometara, mokri termometar oponaša ponašanje našeg tijela koje se hladi znojenjem. Zbog procesa isparavanja vode iz znoja, naše tijelo prirodno snižava temperaturu. Međutim, kada vlažnost zraka dostigne određeni prag, isparavanje više nije moguće, što znači da znojenje prestaje biti efikasan način hlađenja tijela.
Ako vlažnost u zraku dosegne 100%, toplota se više ne može gubiti putem znojenja, a temperatura tijela počinje rasti. Normalna tjelesna temperatura iznosi oko 37°C, a kada ona naraste iznad 40°C, tijelo može doživjeti ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući toplotni udar, nesvjesticu, napadaje i čak zatajenje organa. Ukoliko unutrašnja tjelesna temperatura dosegne 44°C, smrt postaje neizbježna. Zbog ovih opasnosti, mjerenje mokrim termometrom postalo je važan pokazatelj kada vlažnost i toplota dosegnu nivoe opasne po život.
Na primjer, kritična granica mokrog termometra (WBT) iznosi 35°C. Iako se ovo možda ne čini kao izrazito visoka temperatura, uz visoku vlažnost, ona predstavlja ozbiljan rizik za život ljudi. Pri toj temperaturi, čak i mlada, zdrava osoba koja se ne kreće, koja pije dovoljno vode i nalazi se u hladu, može pretrpjeti smrtonosne posljedice u roku od samo šest sati. Ovo je posebno zabrinjavajuće za osobe koje rade fizički zahtjevne poslove poput poljoprivrednika, građevinskih radnika, ali i za starije osobe, djecu i one s hroničnim bolestima.
Studije koje su proveli naučnici na univerzitetima Penn State i Purdue u SAD-u pokazale su da je prag kritičnog WBT-a zapravo niži od 35°C, te da opasnosti počinju već na 31°C. Eksperimenti su pokazali da čak i mladi i zdravi pojedinci, koji sjede ili se lagano kreću, mogu osjetiti opasne posljedice kad se temperatura i vlažnost približe ovoj granici. Ovi nalazi pokazuju koliko su stvarni uslovi u svakodnevnom životu opasniji nego što se ranije pretpostavljalo, naročito za ranjive skupine.
Globalno zagrijavanje dovodi do sve češćih pojava ekstremno visokih WBT temperatura. Iako su temperature mokrog termometra od 35°C rijetke, one se sve češće pojavljuju u zemljama poput Saudijske Arabije, Indije i Pakistana. S druge strane, temperature WBT od 31°C postaju sve uobičajenije širom tropskih i suptropskih regija. Podaci pokazuju da se broj dana s WBT-om iznad 30°C više nego udvostručio u periodu od 1979. do 2017. godine, a očekuje se da će taj broj i dalje rasti kako se prosječne globalne temperature povećavaju.
Utjecaj klimatskih promjena na porast temperatura ne može se zanemariti. Klimatski modeli predviđaju da će planet do kraja ovog stoljeća biti topliji za barem 2,5°C u prosjeku, što će rezultirati sve češćim i dugotrajnijim toplotnim valovima. Ovo će posebno pogoditi tropske krajeve gdje će kombinacija ekstremne vrućine i visoke vlage postati redovna pojava, ugrožavajući stotine miliona ljudi. Osobe koje rade na otvorenom, u poljoprivredi ili građevini, bit će izložene još većim opasnostima, jer se kritična temperatura WBT može dosegnuti za vrlo kratko vrijeme.
Kada temperature mokrog termometra premaše 35°C, klima uređaji postaju jedino rješenje za sprječavanje toplotnog udara i fatalnih posljedica. Ventilatori i drugi oblici hlađenja tada više nisu učinkoviti jer ne mogu sniziti unutrašnju tjelesnu temperaturu na siguran nivo.
Zaključak je jasan: kako se Zemlja nastavlja zagrijavati, milijarde ljudi širom svijeta će se suočiti sa klimatskim uvjetima na koje ljudsko tijelo nije naviklo i protiv kojih se ne može boriti konvencionalnim metodama. Potrebna su hitna rješenja i prilagodbe kako bi se spriječila katastrofa širokih razmjera, uključujući poboljšanje infrastrukture, klimatizaciju radnih mjesta, ali i smanjenje emisije gasova staklene bašte kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena.
Napori u ublažavanju globalnog zagrijavanja i prilagodbi na nove klimatske uvjete postaju sve hitniji kako se približavamo toplotnim pragu opasnim za ljudski život.