Hrvatska se sprema za poplave: Postavljaju se nasipi, službe na terenu
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković komentarisao je vodostaje rijeka i moguće poplave.
Istočnu i centralnu Evropu poplave su snažno pogodile, poginulo je 16 ljudi, a hiljade su ostale bez domova. Ukupna šteta broji se u stotinama miliona eura.
Ciklon Boris i dalje prijeti, a rijeke su nabujale. Hrvatskoj prijeti opasnost zbog Dunava, dok su ostale rijeke manje problematične.
"Imamo karte rizika i opasnosti od poplava. Sigurno je da je ovo jedan od pet najvećih poplava u povijesti. Ovo se može usporediti s 2013., kada je bilo oko pola metra manje, zbog čega će nama biti nešto lakše obraniti se. Tu smo svi mi koji se borimo protiv toga i na vrijeme smo reagirali. Neumorno se radilo prije, radit će se i sada, dan i noć. To će trajati oko sedam dana, 0-24. Do sutra će se složiti odbrana u Vukovaru, a do nedjelje planiramo završiti sve aktivnosti kako bismo od ponedjeljka mogli koncentrirati samo na interventne aktivnosti. Sad je više od 300 ljudi na terenu, a poslano je više od 10.000 vreća. U zalihama ćemo imati oko 100.000 vreća, ukupno ih imamo milion i pol", istakao je Đuroković.
Spomenuo je da nikakvog materijala niti ljudstva ne nedostaje.
Dakle, Hrvatska je spremna, bez obzira na povećani rizik. Predviđa da ne bi trebalo biti ugroženo nijedno naseljeno područje.
"Imali smo dovoljno vremena jer vodeni val putuje sedam dana do Hrvatske. Svim ljudima je sugerirano koliki se vodostaj može očekivati, a i mi smo dali ljude i sredstva. Od nedjelje, kada završimo sa svim aktivnostima, glavni fokus bit će nasipi, jer oni ne smiju popustiti", zaključio je Zoran Đuroković.
Odgovorio je i na pitanje kako se to moglo izbjeći.
"Nažalost, prije svega, klimatske promjene i ekstremne hidrološke prilike doprinijele su tome. Ta područja su populacijom brojnija, gusto su izgrađena, tu su i poljoprivredne površine, a suzili su dolinske profile, što je omogućilo prirodno poplavljenje", rekao je pa nastavio:
"Teško je dograđivati sustave. Oni se tradicionalno rade. Problem je napraviti deset kilometara nasipa, a samo u Hrvatskoj imamo 4.100 kilometara nasipa. U trenutku kada imate najavu ekstremnih prilika, nasipe nije moguće dograditi, ako se to nije radilo godinama ranije. Treba se prilagođavati klimatskim promjenama i učiniti sve da se dio voda neškodljivo razlije."
Kako je doživio načine odbrane od poplava u Evropi? Vidimo da je parlament u Budimpešti poput ostrva.
"Mađarska ima dugu tradiciju odbrane od poplava i vjerujem da će se bolje odbraniti od drugih zemalja. Njemačka, Austrija, Slovenija i Italija imaju velike probleme. Mi zasad dobro odolijevamo, bez obzira na rekordne vodostaje nekih rijeka. Sve to prihvaćamo bez većih posljedica. Ali, raditi se mora, ništa ne ide samo od sebe."