Da li naoružavanje susjednih zemalja prijeti miru u Bosni i Hercegovini

Evropske i susjedne zemlje ulažu milijarde eura u modernizaciju naoružanja

Evropske i susjedne zemlje sve više ulažu milijarde eura u modernizaciju naoružanja i nabavku savremenih borbenih aviona, gotovo takmičeći se u vojnom naoružavanju.

Bosna i Hercegovina većinom dobija oružje kroz donacije, koje je potrebno za obuku i sudjelovanje u mirovnim misijama.

Potrebna značajnija sredstva

Stručnjaci smatraju da naoružavanje susjeda ne predstavlja prijetnju miru u BiH, ali naglašavaju potrebu za značajnijim sredstvima u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga.

Hrvatska je već primila šest Rafala, savremenih borbenih aviona francuske proizvodnje, a do kraja godine očekuje još šest. Takođe, američki State Department je odobrio prodaju HIMARS-a Hrvatskoj u vrijednosti od 390 miliona dolara.

Srbija je potpisala sporazum vrijedan 2,7 milijardi eura za kupovinu 12 borbenih aviona od francuske kompanije. Region je gotovo u trci za vojnim osavremenjivanjem, dok ministar odbrane Bosne i Hercegovine najavljuje određena vojna pojačanja.

- Negdje u januaru dolaze četiri transportera za bataljonsku grupu lake pješadije. To je elitna jedinica Oružanih snaga. Najnoviji su transporteri, uvozimo ih iz Turske. Takođe, potpisali smo nabavku pet helikoptera iz Sjedinjenih Američkih Država i dogovorili smo bespilotne letjelice - rekao je ministar Zukan Helez, prenosi BHRT.

Geopolitička situacija i vojna ulaganja

Geopolitička situacija u svijetu nametnula je nove prioritete, pa su vojne teme sve češće među članicama Evropske unije.

- Zabrinutost za sigurnost granica dovodi do toga da cijela Evropa povećava izdatke za naoružanje jer je svijet veoma uzburkano mjesto - izjavila je zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko.

Iako BiH ne može učestvovati u trci za naoružanjem, važno je osigurati sredstva u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga. BiH je trenutno na dnu regionalne skale po vojnim izdacima.

- Budžet za odbranu BiH ove godine je smanjen za 1,7 miliona KM. Možete zamisliti šta se može postići s tim sredstvima. Prema istraživanjima, BiH je na najnižoj poziciji po vojnim izdatcima - kazao je zastupnik u PSBiH Šemsudin Mehmedović.

Stručnjaci podsjećaju da se razvojna komponenta često zanemaruje, te da Oružane snage BiH oružje dobijaju uglavnom kroz donacije za obuku i učešće u mirovnim misijama.

Povećanje budžeta i demilitarizacija

- BiH treba osigurati sredstva u godišnjem budžetu za modernizaciju naoružanja. Već godinama nemamo sredstva za osavremenjivanje Oružanih snaga jer poslanici i članovi Vijeća ministara iz Republike Srpske odbacuju mogućnost povećanja budžeta za ovu svrhu - istakao je vojni analitičar Đuro Kozar.

Delegat u Domu naroda PSBiH Radovan Kovačević kazao je da je "naš stav da bi za BiH, kao zemlju postkonfliktnog društva koja treba biti okružena prijateljima, jedina dobra opcija demilitarizacija".

Naoružavanje susjednih zemalja ne treba posmatrati kao prijetnju miru, već u širem kontekstu općeg naoružavanja. Hrvatska je članica NATO-a i provodi vojne aktivnosti u skladu sa politikom NATO saveza, dok Srbija ima svoje motive.

- Mislim da ne trebamo fabricirati zabrinutost zbog naoružavanja Srbije ili Hrvatske kao članice NATO-a. Ne vidim opasnost za BiH jer je NATO jamac mira - kazao je član Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost PSBiH Zdenko Ćosić.

Dok se sve više govori o modernizaciji naoružanja, sve su glasnije najave mogućeg vraćanja obaveznog vojnog roka u susjednim zemljama. U Srbiji bi, prema najavama predsjednika te zemlje, obavezni vojni rok u trajanju od 75 dana mogao biti uveden već za oko godinu dana.