Toplinski valovi u Europi će postati češći, intenzivniji i trajat će duže – raste i rizik od smrtno

Do 2050. oko polovice europskog stanovništva moglo bi biti izloženo visokom ili vrlo visokom riziku od toplinskog stresa tijekom ljeta, pokazao je najnoviji izvještaj Međunarodnog panela o klimatskim promjenama. Predviđa se kako će ekstremne klimatske promjene znatno utjecati na zdravlje ljudi, a samim time postati uzrok smrtnih slučajeva.

 
Studije su pokazale da klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećavaju učestalost i intenzitet toplinskih valova i već su utjecale na zdravlje ljudi u Europi. Na primjer, toplinski val 2010. u rezultirao je s 55 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom..

Starije osobe, djeca, (trudnice) žene, socijalno izolirane osobe i osobe slabe tjelesne spremnosti posebno su izložene i ranjive na rizike povezane s vrućinom, kao i one osobe koje pate od već postojećih zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, poremećaje bubrega, dijabetes i respiratorne bolesti. Starenje stanovništva u Europi povećava skupinu ranjivih pojedinaca, što rezultira većim rizikom od smrtnosti povezane s vrućinom.

Rizik od toplinskog stresa, uključujući smrtnost i nelagodu, ovisi o socioekonomskom razvoju, upozorava izvještaj. Učestalost smrtnosti i morbiditeta povezanih s vrućinom bit će najveća u južnom dijelu Europe, gdje se također očekuje da će njihova veličina brže rasti.

Predviđa se da će se broj prijema u bolnicu zbog respiratornih bolesti zbog vrućine povećati s 11 000 (1981. – 2010.) na 26 000 godišnje (2021. – 2050.), osobito u južnim dijelovima kontinenta uglavnom zbog relativnog povećanja broja ekstremno vrućih dana. Predviđa se i da će se hladnoće smanjiti diljem Europe, posebno u južnoj Europi, ali ne kompenzirajući predviđene dodatne smrtne slučajeve povezane s vrućinom.

Među Europljanima, 74% živi u urbanim područjima, gdje je učinak toplinskih valova na ljudsko zdravlje pogoršan mikroklimom zbog zgrada i infrastrukture, i onečišćenjem zraka. U velikim europskim gradovima stabilizacija klimatskog zagrijavanja na na prosjek od 1,5 stepeni smanjila bi preuranjene smrti za 15-22% ljeti u usporedbi sa stabilizacijom na 2 stepena celzijusa.

Iako postoji vrlo veliko uvjerenje da će posljedice rizika neizbježno biti sveobuhvatnije i raširenije u toplijoj Europi, dokazi o većoj toleranciji na toplinu također se pojavljuju u većini europskih regija. Buduće projekcije stopa mortaliteta u Europi pod pretpostavkom potpune aklimatizacije sugeriraju stalne ili čak padajuće stope mortaliteta uprkos globalnom zatopljenju; međutim, postoje velike neizvjesnosti u sposobnosti prilagodbe na buduće ekstremne topline koje bi mogle biti izvan historijskih raspona.

Ostali ekstremni događaji već rezultiraju velikim zdravstvenim rizicima diljem Europe. Između 2000. i 2014., na primjer, poplave u Rusiji ubile su približno 420 ljudi, uglavnom starijih žena.

Broj smrtnih slučajeva povezanih s obalnim i riječnim poplavama, šumskim požarima i olujnim vjetrom mogao bi znatno porasti do 2100. godine. Životna izloženost ekstremnim vremenskim prilikama za djecu rođenu 2020. bit će oko 50% veća na prosjeku od 3,5 zagrijavanja u poređenju s prosjekom zagrijavanja od 1,5 celzijusa, dodaje se u izvještaju.