Toplinski valovi u Europi će postati češći, intenzivniji i trajat će duže – raste i rizik od smrtno
Ponuda
Mislite na Vaše zdravlje i obavite ginekološki pregled, papa test i kolposkopiju po odličnoj cijeni!
Povratna karta na relaciji Sarajevo - Beč sa agencijom Biss Tours!
Mislite na Vaše zdravlje i opustite tijelo i um- masaža i hidžama cijelog tijela!
Vrtoglavi popust! Pripremite se za ispite TOEFL, IELTS, KET, PET, FCE za samo 19 KM!
Online kurs računovodstva i knjigovodstva u organizaciji International Open Academy!
Online kurs "Psihologija uspjeha" uz NLP tehnike!
Do 2050. oko polovice europskog stanovništva moglo bi biti izloženo visokom ili vrlo visokom riziku od toplinskog stresa tijekom ljeta, pokazao je najnoviji izvještaj Međunarodnog panela o klimatskim promjenama. Predviđa se kako će ekstremne klimatske promjene znatno utjecati na zdravlje ljudi, a samim time postati uzrok smrtnih slučajeva.
Studije su pokazale da klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećavaju učestalost i intenzitet toplinskih valova i već su utjecale na zdravlje ljudi u Europi. Na primjer, toplinski val 2010. u rezultirao je s 55 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom..
Starije osobe, djeca, (trudnice) žene, socijalno izolirane osobe i osobe slabe tjelesne spremnosti posebno su izložene i ranjive na rizike povezane s vrućinom, kao i one osobe koje pate od već postojećih zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, poremećaje bubrega, dijabetes i respiratorne bolesti. Starenje stanovništva u Europi povećava skupinu ranjivih pojedinaca, što rezultira većim rizikom od smrtnosti povezane s vrućinom.
Rizik od toplinskog stresa, uključujući smrtnost i nelagodu, ovisi o socioekonomskom razvoju, upozorava izvještaj. Učestalost smrtnosti i morbiditeta povezanih s vrućinom bit će najveća u južnom dijelu Europe, gdje se također očekuje da će njihova veličina brže rasti.
Predviđa se da će se broj prijema u bolnicu zbog respiratornih bolesti zbog vrućine povećati s 11 000 (1981. – 2010.) na 26 000 godišnje (2021. – 2050.), osobito u južnim dijelovima kontinenta uglavnom zbog relativnog povećanja broja ekstremno vrućih dana. Predviđa se i da će se hladnoće smanjiti diljem Europe, posebno u južnoj Europi, ali ne kompenzirajući predviđene dodatne smrtne slučajeve povezane s vrućinom.
Među Europljanima, 74% živi u urbanim područjima, gdje je učinak toplinskih valova na ljudsko zdravlje pogoršan mikroklimom zbog zgrada i infrastrukture, i onečišćenjem zraka. U velikim europskim gradovima stabilizacija klimatskog zagrijavanja na na prosjek od 1,5 stepeni smanjila bi preuranjene smrti za 15-22% ljeti u usporedbi sa stabilizacijom na 2 stepena celzijusa.
Iako postoji vrlo veliko uvjerenje da će posljedice rizika neizbježno biti sveobuhvatnije i raširenije u toplijoj Europi, dokazi o većoj toleranciji na toplinu također se pojavljuju u većini europskih regija. Buduće projekcije stopa mortaliteta u Europi pod pretpostavkom potpune aklimatizacije sugeriraju stalne ili čak padajuće stope mortaliteta uprkos globalnom zatopljenju; međutim, postoje velike neizvjesnosti u sposobnosti prilagodbe na buduće ekstremne topline koje bi mogle biti izvan historijskih raspona.
Ostali ekstremni događaji već rezultiraju velikim zdravstvenim rizicima diljem Europe. Između 2000. i 2014., na primjer, poplave u Rusiji ubile su približno 420 ljudi, uglavnom starijih žena.
Broj smrtnih slučajeva povezanih s obalnim i riječnim poplavama, šumskim požarima i olujnim vjetrom mogao bi znatno porasti do 2100. godine. Životna izloženost ekstremnim vremenskim prilikama za djecu rođenu 2020. bit će oko 50% veća na prosjeku od 3,5 zagrijavanja u poređenju s prosjekom zagrijavanja od 1,5 celzijusa, dodaje se u izvještaju.