Migrantski val u BiH sve intenzivniji, neophodne strožije kontrole

Od početka godine povećan je priliv migranata u prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini. Raste broj i nezakonitih migranata, kao i pokušaja ulazaka i izlazaka iz države. Uz velike napore i manjak kadra, sigurnosne službe nastoje održati stabilnost. Saradnja sa Frontexom olakšala bi ovaj posao i ulila sigurnost naročito imajući u vidu da se u ljetnim mjesecima očekuje još veći priliv.

 
U potrazi za boljim životom, Bosna i Hercegovina migrantima je i dalje nezaobilazna stanica. Pojedini iz nje brzo odu, dok ima i onih koji ostaju zarobljeni i po nekoliko godina. Iz koje god zemlje došli, svima je ista želja. Odlazak u zemlje Evropske unije.

“Želim u Njemačku otići, tamo bih se školovao. Njemačka je dobra. I ovdje je dobro, svi su dobri, država je prelijepa, ali želim otići”, kaže Kusai iz Sirije.

I Muhamed iz Maroka kaže da je u BiH lijepo, ali želi otići, preko Hrvatske u evropske zemlje.

“Želim raditi i zaraditi novac za sebe”, dodaje.

Problematično je što se mnogi od njih odlučuju na nezakonite prelaske državnih granica. Krijumčare se u teretnim vozilima ili pokušavaju probiti granične rampe vozilima. Samo ove godine, na nezakonit način granicu je pokušalo preći gotovo četiri hiljade osoba.

Daleko više njih želi otići, nego što ih je pokušalo ući na bh. teritoriju. Uglavnom je riječ o osobama iz Sirije, Turske, Avganistana, Maroka i Pakistana.

Istovremeno, u prva tri mjeseca prošle godine evidentirano je 5.200 nezakonitih migranata, a ove godine više od 6.500. Raste i broj onih koji se nalaze u prihvatnim centrima.

Dok su tokom 2023. godine, prosječno boravila 1.504 migranta, ove godine brojke su porasle na 2.603. Istovremeno, nadležni poručuju da su neophodne i strožije kontrole, iako ljudski resursi sa kojima raspolažu zadovoljavaju tek četvrtinu stvarnih potreba.

“Ono što možemo reći da je došlo do određenog broja nasilničkih napada u okviru migrantskih centara i ono što ćemo mi uraditi jeste da naše bezbjednosne snage preduzmu sve mjere i radnje kako bi spriječili takve događaje”, kaže Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić ističe da nikada to nisu konfliktne situacije između domicilnog stanovništva i migranata, nego uglavnom između migranata iz različitih zemalja.

“Oni između sebe imaju neke razmirice. Juče je bila jedna takva incidentna situacija na svu sreću niko od domaćeg stanovništva nije povrijeđen, mislim da su neki migranti dobili neke lakše tjelesne povrede. Bilo je takvih situacija i u proteklom periodu, ali vjerujem da ništa što bi poremetilo sigurnosnu situaciju generalno”, dodaje.

Sa druge strane, sudbina onih koji žele ostati u Bosni i Hercegovini, neizvjesna je. Pa je tako više od 200 osoba pod određenim statusom.

“Imaju dvije vrste statusa, izbjeglički status i status supsidijarne zaštite. Problem ovdje je da supsidijarna zaštita se daje većini ljudi, iako bi ljudi trebalo da dobiju izbjeglički status. Problemi su prava koja se dobijaju tim statusima nisu isti. Supsidijarna zaštita ne mogu dobiti putni dokument, državljanstvo”, pojašnjava Lucie Gagne, predstavnica UNCHR-a u BiH.

I tako ostaju zarobljeni negdje između. Niti mogu otići u neku drugu obećanu zemlju, niti u Bosni i Hercegovini mogu započeti novi život.