El Niño je i zvanično “mrtav”, evo šta slijedi u nastavku ljeta
Klimatski fenomen El Niño je i službeno došao svome kraju, a vremenske prilike širom svijeta nastavit će potresati njegovi efekti u valovima.
El Niño – prirodni klimatski obrazac obilježen temperaturama oceana višim od prosječnih u tropskom dijelu Tihog oceana – zahvatio je planet od početka prošlog ljeta. Postigao je super status ranije ove godine nakon što je povećao temperaturu zraka tokom najtoplije zabilježene godine i utjecao na druge globalne vremenske prilike.
Uz El Niño izvan svjetla reflektora, njegova suprotnost sprema se zauzeti centralno mjesto kasnije ovog ljeta: La Niña.
Za sada nema ni La Niñe ni El Niña i započela je takozvana neutralna faza, prema NOAA-inom Centru za predviđanje klime. Ali to će se brzo promijeniti kako se La Niña bude razvijala tokom ljeta i vjerovatno će čvrsto držati kontrolu do septembra na vrhuncu sezone uragana.
Evo šta bi ljeto bez El Niña i La Niñe u nastajanju moglo imati.
Sparno ljeto, aktivan Atlantik
La Niña ljeta nakon jakih El Niño zima historijski su bila neka od najtoplijih zabilježenih u SAD-u. Ovo ljeto ne bi moglo biti ništa drugačije, čak i prije nego što se La Niña ukorijenila.
Prijelaz u La Niñu nije jedini faktor koji utječe na temperature tokom najtoplijeg doba godine. Uvijek su u porastu u svjetskom zagrijavanju zbog zagađenja fosilnim gorivima.
Suhoća i toplina su ciklični. Što područje postaje toplije, to se više isušuje, što bi mogao biti recept za novu ili sve veću sušu. Suho će područje tada postati još toplije jer većina sunčeve energije odlazi na zagrijavanje tla, a malo energije gubi se na isparavanje mokrog tla.
Gubitak El Niña također će imati velike posljedice u Atlantskom oceanu i jedan je od glavnih razloga zašto stručnjaci pozivaju na hiperaktivnu sezonu uragana.
Rekordne temperature vode Atlantskog oceana također bi mogle djelovati kao hrana za oluje, pomažući im da se formiraju, ojačaju i prežive.
Atlantik također nije jedini ocean koji je sparan. Tokom prošle godine El Niño je pomogao podići globalne prosječne temperature oceana na rekordne razine. La Niña bi na kraju mogla imati donekle rashlađujući učinak na svjetske oceane, potencijalno izravnavajući dio zagrijavanja izvan kontrole u prošloj godini.
Ali to se neće dogoditi u skorije vrijeme. Oceani se nevjerovatno sporo hlade, pogotovo zato što je oko 90% svjetskog viška topline proizvedenog izgaranjem fosilnih goriva koja zagrijavaju planet pohranjeno u njima.
Trajni utjecaj El Niña
El Niño je stigao u junu 2023. i na kraju je postao jedan od najjačih zabilježenih. Utjecao je na svijet tokom svog jednogodišnjeg vijeka.
Najznačajnije je da je El Niño pomogao podići temperature zraka i oceana na rekordne na globalnoj razini. Svaki mjesec od juna 2023. do maja 2024. bio je najtopliji takav mjesec na svijetu, ranije je pisao CNN.
Globalne temperature oceana prvi put su se popele na rekordne razine u martu 2023. i od tada su ostale na rekordnom nivou.
Uprkos rekordima koji su počeli prije nego što je El Niño stigao na scenu, vrući klimatski obrazac samo je pogoršao situaciju jer je rekordna vrućina u zraku prodrla u oceane.
Prirodni klimatski obrazac također je utjecao na mnoge značajne vremenske prilike od prošlog ljeta.
El Niño je vjerovatno imao udjela u vrućim i suhim uvjetima u sjevernoj Južnoj Americi koji su doveli rijeku Amazonu do rekordno niskih razina u oktobru, najtoplijoj zimi u američkoj Lower 48 zoni ikada i ozbiljnoj suši u velikim dijelovima centralne i južne Afrike ove zime.
Dijelovi istočne obale Afrike obično bilježe više kiše tokom događaja El Niño, ali prekomjerne kiše imale su razorne, smrtonosne posljedice u Keniji uaprilu i maju.
Kalifornija i zapad SAD također obično dobiju više kiše tokom El Niña, posebno tokom zimskih mjeseci. To se dogodilo prošle zime kada je više snažnih atmosferskih riječnih događaja pogodilo Zapadnu obalu.
Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdio puni utjecaj El Niña tokom posljednjih 12 mjeseci, ali ovi događaji dokaz su dosega vrlo utjecajnog uzorka.