30 minuta trčanja ili 10.000 koraka: STUDIJA OTKRIVA ŠTA JE BOLJE ZA MRŠANJE
Najmanje 10 000 koraka dnevno dugo se smatra zlatnim standardom za vježbanje.
Međutim, studija sugerira da fokusiranje na vrijeme koje provodite vježbajući umjesto na broj koraka može biti jednako učinkovito za gubitak težine, dugovječnost i smanjen rizik od srčanih bolesti.
Istraživači iz Brigham and Women's Hospital u Bostonu proučavali su četverogodišnje podatke od gotovo 15.000 žena starijih od 62 godine, piše Daily Mail.
Svaki je sudionik nosio uređaj za praćenje kako bi izmjerio razinu aktivnosti i dobio je upitnike o zdravlju koje je trebao ispuniti svake godine.
Tim je otkrio da su oni koji su napravili 8.000 do 8.500 koraka dnevno smanjili rizik od srčanih bolesti za 40 posto, u usporedbi s onima koji su napravili oko 3.000 koraka dnevno.
Štoviše, otkrili su da isto smanjenje rizika vrijedi za one koji su vježbali 75 minuta dnevno — što sugeriše da mjerenje koraka može biti nepotrebno.
Studija je jedno od nekoliko nedavnih izvješća koja razotkrivaju pravilo od 10.000 koraka, budući da neki stručnjaci tvrde da ne postoji 'magični' broj za vježbanje.
Dr. Rikuta Hamaya, glavni autor studije i istraživač na Odjelu za preventivnu medicinu u Brigham and Women's Hospital, rekao je: 'Za neke, posebno za mlađe pojedince, tjelovježba može uključivati aktivnosti poput tenisa, nogometa, hodanja ili trčanja, a sve to može lako pratiti pomoću koraka.'
'Međutim, za druge se može sastojati od vožnje biciklom ili plivanja, gdje je praćenje trajanja vježbanja jednostavnije. Zato je važno da smjernice za tjelesnu aktivnost ponude više načina za postizanje ciljeva.'
'Kretanje izgleda drugačije za svakoga i gotovo svi oblici kretanja su korisni za naše zdravlje.'
Tim je angažirao 14.399 žena starijih od 62 godine koje su se smatrale 'zdravima', što znači da nisu imale bolest srca ili rak. Prosječna dob sudionika bila je 72 godine.
Između 2011. i 2015. od svake je žene zatraženo da na boku cijelo vrijeme nosi uređaj za praćenje fitnessa, uključujući i spavanje ili tuširanje.
Svake godine istraživači su postavljali upitnike o zdravstvenim navikama kao što su pušenje i pijenje, visina, težina, menopauza te osobna i obiteljska povijest bolesti.
Oni su korišteni za određivanje rizika od srčanih bolesti i smrti sudionika.
Tim je pratio žene do kraja 2022.
U prosjeku, sudionici su sedmično imali 62 minute umjerene do intenzivne vježbe i napravili ukupno 5183 koraka dnevno. Do 2022. umrlo je devet posto sudionika, a četiri posto razvilo je srčanu bolest.
Žene su podijeljene u percentile na temelju toga koliko su minuta vježbale ili koliko su koraka napravile.
Tim je otkrio da su oni koji su ili proveli najviše vremena (otprilike 200 minuta) vježbajući ili napravili najviše koraka (oko 8000 do 8500) smanjili rizik od srčanih bolesti i smrti do 40 posto u usporedbi s onima u najnižem percentilu (devet) do 12 minuta vježbanja ili oko 2800 do 3000 koraka).
"Rezultati pokazuju da pacijenti mogu birati između koraka ili vremenskog cilja kako bi smanjili rizik od smrti ili kardiovaskularnih bolesti", napisali su istraživači.
'Ovi podaci podupiru argument za uključivanje smjernica koje se temelje na vremenu i koraka u buduće preporuke PA [tjelesne aktivnosti], omogućujući pojedincima fleksibilnost odabira i praćenja željene metrike aktivnosti.'
'Stoga kliničari mogu uputiti pacijentice u 60-ima ili starijima da koriste ciljeve temeljene na vremenu ili koracima, ovisno o njihovim preferencijama, za praćenje razine PA.'
Studija je imala nekoliko ograničenja, uključujući većinu žena koje su bile bjelkinje i 'višeg socioekonomskog statusa'. Osim toga, istraživanje je bilo promatračko, pa se nalazi ne mogu potvrditi.
Studija je objavljena u ponedjeljak u JAMA Internal Medicine.
(Daily Mail, prevod Novi.ba)