Jedan od najvećih izazova 21. vijeka. Hoće li nas spasiti od uništenja?

Gotovo 120 šefova država, među kojima i predsjednici SAD-a, Kine, Indije i članica EU-a, zemalja odgovornih za najveću emisiju štetnih ugljikovih plinova, sudjelovat će od 30. novembra do 11. decembra u Parizu na UN-ovom summitu o klimi (COP21) ne bi li dogovorili sporazum o jednom od najvećih izazova 21. vijeka - spašavanju planeta od razornih klimatskih posljedica.

Globalni čelnici će na skupu u Parizu pokušati dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova kao glavnih krivaca za učinak staklenika i posljedično tome zagrijavanja planeta s katastrofalnim posljedicama poput otapanja glečera, porasta nivoa mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode.

"Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova našeg vremena", poručili su sredinom mjeseca čelnici najrazvijenijih ekonomija svijeta (G20) na skupu u Antalyi. Iako je to bila posljednja šansa čelnicima za direktne razgovore o važnim ekološkim pitanjima uoči summita u Parizu, nisu uspjeli pronaći zajednički nazivnik za globalni sporazum o klimi kojim bi se porast temperature prouzročen emisijom stakleničkih plinova ograničio u skoroj budućnosti na manje od dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Koliko je još nesloge oko tog pitanja pokazuje izjava jednog evropskog zvaničnika koji je kazao da je na skupu u Turskoj "u jednom trenutku pomislio da ne živimo svi na istom planetu".

Temperatura raste

U međuvremenu sat zlokobno otkucava, a britanski meteorološki institut je upozorio da je temperatura na Zemlji u 2015. bila 1 stepen Celzijusa viša u odnosu na predindustrijsko doba ili između 1850. i 1900
"Vidjeli smo da je ove godine na Tihom okeanu nastao snažan El Nino koji je utjecao na svjetske temperature", rekao je Stephen Belcher, direktor Met Officea. "Slične pojave smo već imali, ali ovo je prvi put da dosežemo prag od 1 Celzijeva stepena i jasno je da ljudski utjecaj vodi našu današnju klimu u nepoznato".

S obzirom na broj visokih državnika pariška konferencija UN-a o klimi je jedna od najvažnijih diplomatskih konferencija ikada organizovanih izvan UN-a u New Yorku, što pokazuje da na najvišoj razini postoji svijest o ozbiljnosti stanja i prijetnjama, a Pariz će pokazati postoji li volja da se postigne obavezujući sporazum o smanjenju stakleničkih plinova na razdoblje od 20 do 30 godina.

"Neću vam reći da će globalni sporazum biti neko čudesno rješenje koje može otkloniti prijetnje uzrokovane klimatskim promjenama, ali istina jest da bez globalnog sporazuma te prijetnje sigurno nećemo otkloniti", izjavio je prije koji dan američki državni sekretar John Kerry.

Naučnici su u više navrata upozoravali da se već s povećanjem temperature za 1 stepen Celzijusa posljedice zagrijavanja planeta već itekako osjećaju: suše, poplave, nestanak koraljnih grebena...

"No +2 stupena Celzijusa posebno će se odraziti na razinu okeana i njihovo zakiseljavanje. Za ostrva poput Tuvalua ili Kiribatija, ali i brojne druge, to je pitanje opstanka", kazali su naučnici.

Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) u svom najnovijem izvještaju klimatske promjene navodi kao vodeći uzrok pogoršanja zdravlja okeana. Istraživanja uključena u izvještaj "Oživljavanje ekonomije okeana: Slučaj za akciju - 2015" pokazuju da će po trenutnoj stopi globalnog zatopljenja do 2050. godine potpuno nestati koraljni grebeni koji pružaju hranu, radna mjesta i prirodnu zaštitu od oluja za nekoliko stotina miliona ljudi. Osim samog zagrijavanja vode, klimatske promjene izazivaju povećanu kiselost okeana.

Šangaj, Bombaj i New York pod vodom

WWF pritom ističe da vrijednost bogatstva okeana može konkurisati vrijednosti mnogih vodećih svjetskih ekonomija, no njegovi resursi brzo se smanjuju. Vrijednost ključne imovine okeana konzervativno se procjenjuje na najmanje 24 bilijuna dolara. U odnosu na top 10 svjetskih ekonomija, okean bi zauzeo sedmo mjesto s godišnjom vrijednošću dobara i usluga u iznosu od 2,5 bilijuna dolara.

"Okean konkuriše bogatstvu najbogatijih zemalja na svijetu, a dopušta se da tone u dubine loše ekonomije", rekao je Marco Lambertini, direktor WWF-a. "Kao odgovorni dioničari, ne možemo očekivati da ćemo u beskonačnost nesmotreno uzimati vrijednu imovinu okeana, pritom ne ulažući u njegovu budućnosti."

Dugoročno, zbog podizanja razine okeana Šangaj, Bombaj ili New York će biti djelomično potopljeni, a ako temperatura poraste za 4 stupena Celzijusa bit će gotovo potpuno pod vodom. Američka studija pokazuje da će s porastom temperature od 1,5 stepena Celzijusa biti ugroženo područje sa 137 miliona ljudi, s 2 stepena 280 miliona ljudi, a s 4 stepena na području koji naseljava 600 miliona ljudi.

"Kako bi izbjegli otapanje Grenlanda morali bi ostati u zoni od 1,5-1,9 stupena Celzijusa", ističe klimatolog Jean Jouzel.

UN priznaje da je obuzdavanje globalnog zatopljenja ispod 2 stupena moguće, ali da predstavlja tehnološke, ekonomske i institucionalne izazove. Također upozorava da vrijeme istječe i da u Parizu apsolutno treba postići sporazum.

Najveći zagađivači

Uoči konferencije, 170 zemalja je UN-u dostavilo planove za smanjivanje emisije štetnih plinova za razdoblje od 2025. do 2030.

Kina, SAD, EU, Indija, Rusija, Japan, Brazil, Iran, Indonezija i Kanada odgovorne su za 90 posto emisije stakleničkih plinova.

Kina je najveći zagađivač, odgovorna za jednu četvrtinu sveukupne emisije CO2, no obećala je snažni angažman u borbi protiv globalnog zatopljenja. Istovremeno najveći potrošač ugljena, ali i prvi ulagač u obnovljive izvore energije, Kina planira do 2030. za 60 do 65 posto smanjiti svoju ovisnost o ugljenu kao energentu.

SAD je drugi najveći zagađivač i planira do 2025. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto. EU je početkom marta ponudio plan smanjenja stakleničkih plinova u odnosu na 1990. za najmanje 40 posto do 2030.

Indija je , u odnosu na razinu emisije iz 2005, obećala smanjiti emisiju CO2 za 35 posto do 2030. te računa da će do te godine 40 posto električne energije dobivati iz obnovljivih izvora energije.

Rusija i Brazil najavili su smanjenje za 25 do 30 posto do 2030. Japan, kao šesti po redu zagađivač, najavljuje smanjenje emisije štetnih plinova za 26 posto do 2030., računajući na povratak nuklearnoj energiji.

Ostaje za vidjeti hoće li svjetski čelnici u Parizu biti voljni pokazati spremnost da očuvaju planet Zemlju.

(Hina)