OBRATITE PAŽNJU: Evo kako da razlikujete ORGANSKI PARADAJZ OD GMO, jedan detalj JE KLJUČAN
Na globalnom planu se sukobljavaju mišljenja i argumenti brojnih stručnjaka u vezi sa stavom da li je genetski modifikovana hrana u ishrani štetna po ljudsko zdravlje i organizam. Ukoliko ste i vi takvog stava, u nastavku vam predstavljamo 3 provJerena načina kako da razlikujete GMO od organske hrane.
Ono što je potrebno znati o genetski modifikovanim namirnicama, jeste da su one uzgojene transplatovanjem gena iz drugih organizama (biljke, životinje, mikroorganizmi) u cilju veće otpornosti na spoljne faktore, poput štetočina, virusa i sl. Dakle, genetski modifikovana hrana je znatno otpornija i raste brže nego ona koja je organski proizvedena. Inetersantno je da ona u određenim slučajevima može izazvati nepredviđene alergijske reakcije - na primjer, ako je neko alergičan na lešnik i jede namirnicu koja sadrži gen ovog orašastog ploda, vrlo je moguće da će se zaista pojaviti alergija.
U svakom slučaju, ovo su načini da razlikujete GMO od organske hrane:
1. Pažljivo čitajte etikete
Kada kupujete namirnice, kao biste zaista odabrali one koje su organske, na etketi moraju da stoje oznake poput: 100% organsko, organsko ili da je napravljeno od organskih sastojaka. Ukoliko naiđete na etiketu GMO-free ili Non-GMO, to znači da proizvod može sadržati GMO sastojke, ali ne više od 0,9 %.
2. Obratite pažnju kako izgleda proizvod
GMO namirnice uvijek izgledaju savršeno i pomalo plastično. Metoda translpatovanja gena im je omogućila da budu otporne na razne faktore, tako da je njihov oblik pravilan, površina glatka, i npr. kod paradajza - svi su iste veličine, identične boje itd. Sa druge strane, ukoliko vidite da je voće ili povrće napadnuto insektima, to je poprilično pouzdan znak da je organsko.
3. Naposlijetku, ukoliko ste čvrsti u namjeri da izbegavate GMO namirnice u svojoj ishrani, potrebno je da zapamtite sljedeće:
78% od ukupnog uzgoja soje u svijetu, 33 % od kukuruza, 64 % pamuka i 24 %od repe su transgenetske sirovine. One se nalaze u brojnim namirnicama, kao što su: kobasice, mliječni prozvodi i sirevi, polupripremljena hrana, ovsene i kukuruzne pahuljice i kaše, hljeb, slatkiši, slatka i gazirana pica, čokoladni i ostali sirupi, majonez itd.