Kako ruska propaganda opasno raspiruje tenzije u BiH i regiji zbog Rezolucije o Srebrenice

Pored iznimno negativnog djelovanja predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, značajan doprinos raspirivanju tenzija u Bosni i Hercegovini i regiji povodom najave Rezolucije o genocidu u Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenim nacijama (UN) u posljednjih mjesec-dva ima propaganda ruskih medija čiji je utjecaj primjetan na svakom koraku.

Taj utjecaj je time veći jer mediji i u bh. entitetu RS, ali i u susjednoj Srbiji „svakodnevno prenose i šire ruski narativ“, što politička elita – uključujući i Vučića i posebno Dodika, očito, svesrdno podržava. Jasno, i svojih interesa.

Aktivnosti ruskih državnih medija u Europi među stručnim krugovima se tretira kao djelovanje ruske strategije "oštre moći" (“sharp power”), usmjerene na uspostavljanje informacijskog utjecaja u ovom dijelu svijeta. Otud se i propaganda Spunika Srbija i RT Balkan (koji, također, djeluje iz Beograda) može posmatrati kao dio ruskih „hibridnih strategija“, na koje NATO upozorava od bezmalo cijelu deceniju.

Putin i otvaranje „drugog fronta“
To se, nažalost, poklapa s nedavnim navodima Jamesa Stavridisa, umirovljenog zapovjednika NATO-a u Europi, koji je u svojoj kolumni za Bloomberg upozorio da ruski predsjednik Vladimir Putin „širi propagandu i podgrijava vjerske sukobe na Kosovu i u Bosni i Hercegovini da bi NATO odvukao na drugi front, dalje od Ukrajine“. Kao i s ranijim upozorenjima Volodimira Zelenskog, ukrajinskog predsjednika, da će Rusija „učiniti sve da destabilizira Balkan“.

„Rusija bi mogla stvoriti nove krize na Balkanu i u Moldaviji kako bi skrenula pažnju svijeta s rata u Ukrajini“, rekao je ukrajinski predsjednik 15. novembra 2023.

Ova upozorenja ponovio je nedavno u Tirani.

Moskva pokušava “da otvori novi front na Balkanu”, ali da bi to postigla ne mora da šalje svoju vojsku u region, naveli su, također, tokom marta 2024. Ivana Stradner i Mark Montgomery iz Fondaciji za odbranu demokratije u analizi za Wall Street Journal. Upozoravaju da “Rusija treba samo da se osloni na Srbiju u podsticanju nasilja i nestabilnosti, računajući na to da će NATO posustati”.

Sada se vratimo Rezoluciji o Genocidu u Srebrenici. Iako Rezolucija ima za cilj ustanoviti Međunarodni dan sjećanja na žrtve Genocida kojeg je u brojnim presudama utvrdio Tribunal - a kojeg ustanovile Ujedinjene nacije (UN), čiji dio su i Rusija i Srbija - zamjenama teza, spinovima i drskim lažima, Vučić i Dodik, uz, kako ćemo vidjeti, obilatu podršku ruske propagande žele uvjeriti javnosti u bh. entitetu RS, Srbiji i Srbe u regiji da se bezmalo cijeli svijet na nagovor „kolektivnog Zapada“ urotio protiv Srba!? Tako se stvara atmosfera određenih vanrednih okolnosti, iščekivanja, te pokušava proizvesti strah, nepovjerenje, te odgovor kroz mitinge, prijetnje, „dešavanje naroda“...

„Kada čujem da su Srbi ugroženi, odmah obiđem podrum. Da provjerim uslove za duži boravak. Jedanput kad su Srbi bili ugroženi proveo sam s porodicom četiri godine pod njihovim granatama“, napisat će u martu 2020. lucidni Boro Kontić.

Srbija je već prihvatila Rezoluciju?!
A da nije manipulacija i da se želi mir kojim se ovih dana, kao maše, javnosti u Srbiji i bh. entitetu RS bi se vrlo lako moglo objasniti da je riječ o najobičnijem dokumentu UN-a komemorativne prirode koji se bazira na presudama na koje se pozivala i Narodna skupština Republike Srbiji Srbije u Deklaraciji o osudi zločina u Srebrenici od 31. marta 2010. godine!

Naime, u jednoj o tih presuda, onoj Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Hagu (od 26. februara 2007.) - istog onog suda koji sada razmatra pitanje zločina u Gazi -  navodi se da su Genocid u Srebrenici počinile Vojska i policija Republike Srpske, a utvrđena je i odgovornost Srbije da je prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako nas ovih dana podsjećaju iz IGES instituta.

U Deklaraciji Skupštine Srbije između ostalog stoji: “Narodna skupština Republike Srbije najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici jula 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde.”

Uprkos ovome, zbog svojih ciljeva, jasno, ruska propaganda dnevno producira više vijesti u kojima se tretira pitanje Rezolucije o Genocidu u Srebrenici i navodni „napad na Srbe“.

Takve vijest se potom plasiraju javnosti i medijima na daljnje prenošenje u eteru i nesumnjivu medijsku (zlo)upotrebu. U periodu od prve polovice marta do danas samo putem ova dva spomenuta kanala (Sputnik i RT Balkan) plasirano je između 70 i 80 sadržaja koji tretiraju Srebrenicu i političke odnose u BiH kroz prizmu Rezolucije, ne uključujući ostale sadržaje koji se odnose na unutrašnja pitanja naše zemlje.