Generalna skupština UN-a želi obilježavati genocid u Srebrenici, Srbija se tome opire

Manje od nedjelju dana nakon što je genocid u Ruandi 1994. godine obilježen tmurnom ceremonijom uz svijeće u dvorani Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, države članice će razmatrati uvođenje međunarodnog dana sjećanja na genocid koji se dogodio u Evropi 1995. godine. Kako navodi portal PassBlue, cilj je time okončati temu genocida u Srebrenici, a Srbija se tome opire.

Iako je nezavisni međunarodni sud utvrdio da se genocid dogodio 1995. godine u Srebrenici, iznošenje stavova o planu određenih država članica UN-a o obilježavanju sjećanja na žrtve naišlo je na neslaganje političara u bh. entitetu Republici Srpskoj i Srbiji, navodi PassBlue.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je predloženu rezoluciju kojom se obilježava genocid i činjenicu da će se o njoj glasati u Generalnoj skupštini UN-a, a ne u Savjetu bezbjednosti, gdje bi Rusija, kao važan saveznik Srbije, mogla uložiti veto.

Misija Srbije u UN-u je za PassBlue navela da se očekuje se da će Vučić biti u New Yorku od 22. do 23. aprila, ali nije navela detalje. Savet održava sednicu o Kosovu 22. aprila, a diplomata sa Balkana je sugerisao da bi možda zbog toga dolazio Vučić.

Navodi se da će Vijeće sigurnosti održati sjednicu o Kosovu 22. aprila, te da je jedan diplomata izjavio za ovaj medij da je možda to razlog zbog kojeg dolazi Vučić.

U nedavnoj posjeti Beogradu, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske koji negira da se u Srebrenici dogodio genocid, rekao je da Bosna i Hercegovina “možda neće preživjeti” rezoluciju Generalne skupštine UN.

“Zaokružiti slučaj dva genocida”
Osnovni nacrt teksta kojim se formalno odobrava komemoracija Srebrenice putem glasanja u Generalnoj skupštini, koje bi trebalo da se desi početkom maja, kruži među državama članicama a jučer je u UN-u predstavljen državama članicama iza zatvorenih vrata. Navodi se da su inicijativu pokrenule Njemačka i Ruanda.

Jedan diplomata je za PassBlue rekao da je cilj zvanične komemoracije “zaokružiti” slučaj dva procesuirana genocida koja su izvršena 1990-ih, u Ruandi i u Srebrenici.

Iz Misije Bosne i Hercegovine, glavnog pokrovitelja rezolucije, za PassBlue je rečeno da stoje iza “svake riječi u tekstu”.

Međutim, Rusija je za PassBlue navela da smatra da je rezolucija “neblagovremena i kontraproduktivna”, te da bi mogla “potencijalno dovesti do sukoba“.

“Cilj obilježavanja genocida u Srebrenici odvija se u trenutku kada Međunarodni sud pravde u Hagu odlučuje o žestokom predmetu koji je pokrenula Južna Afrika optužujući Izrael da je počinio genocid u Gazi. Do sada je sud proglasio da bi akcije Izraela u palestinskoj enklavi mogle predstavljati genocid”, navodi PassBlue.

Nacrt teksta Generalne skupštine, u koji je ovaj medij imao uvid, odredit će 11. juli kao Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja, počevši od 2025. godine, što se poklapa sa 30. godišnjicom genocida u Srebrenici. Nacrtom se osuđuje poricanje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

“Rezolucija je djelimično oblikovana po uzoru na rezoluciju Generalne skupštine kojom se uspostavlja Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsiima u Ruandi 1994. godine. Podržava ga međuregionalna grupa koja uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Čile, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Maleziju, Holandiju, Novi Zeland, Ruandu, Sloveniju, Tursku i Sjedinjene Američke Države. Iako je prerano za predviđanje rezultata glasanja, pristalice su uvjerene da neće biti ni blizu”, navodi se, implicirajući da će rezolucija vjerovatno biti podržana.

Prva osuđujuća presuda za genocid, Radislavu Krstiću, oficiru Vojske Republike Srpske, izrečena je u augustu 2001. godine. Osuđen je za svoju ulogu u masakru “preko 7.500 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana u Srebrenici u julu 1995.”.

Theodor Meron, koji je bio predsjednik Tribunala kada je izrečena presuda za genocid nad Krstićem, rekao je za PassBlue da je “snažno” podržava zvaničnu komemoraciju.

Tokom mandata Tribunala, od 1993. do 2017. godine, na web stranici suda stoji da je taj sud “nepovratno promijenio pejzaž međunarodnog humanitarnog prava, pružio žrtvama priliku da izraze užase kojima su svjedočili i doživjeli, te dokazao da oni za koje se sumnja da snose najveću odgovornost za zločine koji su počinjeni tokom oružanih sukoba mogu biti pozvani na odgovornost”.

Još dva slučaja visokog profila rezultirala su osudama. Radovan Karadžić, prvi predsjednik Republike Srpske od 1992. do 1995. godine, osuđen je pred Tribunalom na doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti. Kaznu služi u britanskom zatvoru. Ratko Mladić, vojni komandant VRS, je 2017. godine, također je osuđen na doživotnu kaznu po dvije tačke optužnice za svoju ulogu u genocidu u Srebrenici.

Klauzule u predloženoj rezoluciji Generalne skupštine uključuju zahtjev da generalni sekretar UN uspostavi javni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši od aktivnosti pripreme za 30. godišnjicu.

Prijetnje secesijom
Nedavno je Vučić iz Srbije navodno kosovskom mediju Koha izjavio da će preko svog ambasadora u UN-u poslati pismo predsjedniku Generalne skupštine sa zahtjevom da “sve procedure budu pažljivo ispitane”.

Kancelarija ambasadora Nemanje Stevanovića u UN-u je 15. aprila izjavila za PassBlue da je on van zemlje i nedostupan za intervju. Nijedan drugi diplomata u kancelariji nije bio dostupan za komentar.

Vučić je za regionalne medije izjavio da će Srbija nastaviti da se bori protiv rezolucije, iako zna “da su šanse minimalne”.

Vučić je takođe citiran 29. marta na Twitter/X nalogu The National Independent, novinskog sajta koji se fokusira na Zapadni Balkan, kako je rekao da Zapadne sile žele da donesu rezoluciju o genocidu na Generalnoj skupštini UN, te da time žele da ukinu Republiku Srpsku i traže ratnu odštetu od tog nje.

Dodik, predsjednik Republike Srpske, 11. aprila je na svom X nalogu reaguovao na inicijativu Generalne skupštine, te naveo: “Rekao sam i javno govorim da se genocid u Srebrenici nije desio. Smatramo da je stavljanje rezolucije o Srebrenici na glasanje u Generalnoj skupštini UN-a direktno rušenje mogućnosti da se živi u BiH. To je direktno upereno protiv Srpske i srpskog naroda u cjelini”.

Nedavno je također izjavio da će, u slučaju usvajanja rezolucije, RS raditi na tome da proglasi nezavisnost,

Ovog mjeseca je o genocidu u Srebrenici govorila i specijalna savjetnica UN-a za prevenciju genocida Alice Wairimu Nderitu, koja je u izjavi od 2. aprila rekla da je amandman na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, uveden 26. marta 2024. godine, propisuje da se “nijedna osoba koja je osuđena od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločine genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina ne može kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”.

Ona je podcrtala da taj korak pomaže u jačanju “izgradnje povjerenja u zemlji, kako u institucije tako i među zajednicama na koje utiče poricanje genocida i srodnih zločina, te da se unaprijedi iscjeljenje među zajednicama”.

(N1)