Njemački mediji o BiH: Šta slijedi nakon odluke Schmidta?
Uvođenje skenera, izbor biračkih odbora, identifikacija birača – glavne su izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt. Vlasti iz Banje Luke poručuju da je evropski put završen, one iz Sarajeva pozdravljaju odluku, piše Deutsche Welle.
Ultimatum da se domaći političari dogovore oko izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji je postavljen krajem prošle godine, istekao je nametnutim "paketom integriteta" od strane visokog predstavnika u BiH. Koristeći tzv. "bonska ovlaštenja", Christian Schmidt je uveo nekoliko bitnih izmjena Izbornog zakona koje se odnose na skeniranje glasačkih listića, video-nadzor, snimanje na biračkim mjestima i centrima za brojanje, ali ne i elektronsko glasanje, jer za tako nešto BiH, kako kaže Schmidt, još nije spremna.
"Ovdje se ne radi o elektronskom glasanju, mislim da nismo dovoljno napredni za to. Bit će papirni listić i ti listići će biti elektronski skenirani i prebrojani, tako da ćemo onemogućiti promjenu biračkih listića ili da neki listići izađu drugačiji", objasnio je Schmidt, napomenuvši da su izmjenama predviđene i sankcije.
Birački odbori su dio koji najviše boli stranačke prvake, s obzirom na to da su manipulacijama u ranijim izbornim procesima vršili praktično njihovo preuzimanje od strane jedne partije u dogovoru s drugom, što je onda rezultiralo izbornim mahinacijama prilikom glasanja. Sada je to onemogućeno, makar na papiru, pa predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju da budu članovi političkih stranaka, niti da obavljaju neku dužnost u njima.
"Ne smiju da budu ni članovi udruženja ili fondacije koja je organizaciono ili finansijski povezana s nekom političkom strankom, niti smiju da budu uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju da budu u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način", navodi se između ostalog u izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik.
Sve je to, kako kaže Schmidt, zbog građana BiH, kojima on želi da osigura demokratske izbore. Skeneri će omogućiti identifikaciju glasača bez mogućnosti ponavljanja i to će biti pilot-projekat, što znači da se skeneri neće koristiti na svim glasačkim mjestima, već na ograničenom broju.
A taj broj, kako navode iz Centralne izborne komisije BiH, već je poznat. CIK podržava donošenje tehničkih izmjena Izbornog zakona, kaže njen predsjednik Suad Arnautović, upozorivši da su kao institucija pod strašnim političkim pritiskom, ali da su spremni za izbore.
"Mi smo sve pripremili da organizujemo pilot-projekat u deset općina na 165 biračkih mjesta, što bi značilo uvođenje novih tehnologija", rekao je Arnautović.
Odgovor entitetskim izbornim zakonom
Međutim, u RS-u nisu spremni za bilo kakve izmjene. Još prošle godine iz Banje Luke je stigao odgovor na ultimatum da će, ukoliko bude nametanja izmjena Izbornog zakona, biti donesen entitetski koji će regulisati izborni proces na entitetskom nivou.
"Sve što smo rekli, tako će biti. Ako ovo ništavilo koje se zove Schmidt pokuša nešto da uradi, stavio je tačku na evropski put. I donosimo izborni zakon i naša republička izborna komisija sprovodi izbore", rekao je Milorad Dodik sredinom februara, odgovarajući na pitanje šta ukoliko visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona. Dodik se nakon odluke Schmidta nije oglašavao, a tokom dana (27. marta) trebalo bi da bude utvrđen datum održavanja posebne sjednice na kojoj bi se razgovaralo i o tom pitanju.