Odnosi između Bidena i Netanyahua pali na najniži nivo nakon rezolucije u UN-u

Ratni odnosi između američkog predsjednika Joea Bidena i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua pali su na novi nivo u ponedjeljak kada su SAD dozvolile usvajanje rezolucije o prekidu vatre u Gazi u Ujedinjenim nacijama, na šta je Netanyahu oštro reagovao.

Netanyahu je ove sedmice iznenada otkazao posjetu visoke delegacije njegove vlade Washingtonu. Tema sastanka tokom posjete je navodno trebala biti izraelska ofanziva na Rafah na jugu Gaze. Odluka je uslijedila nakon glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a.

Kako navodi Reuters, otkazivanje tog sastanka predstavlja veliku novu prepreku na putu napora SAD-a da natjeraju Netanyahua da razmotri alternative kopnenoj invaziji na Rafah, posljednje utočište za palestinske civile, kako bi se izbjeglo produbljivanje humanitarne katastrofe u Gazi.

Prijetnja takvom ofanzivom povećala je tenzije između dugogodišnjih saveznika Sjedinjenih Država i Izraela i sada se postavlja pitanje da li bi SAD mogle ograničiti vojnu pomoć toj zemlji ako Netanyahu nastavi prkositi Bidenu i svejedno nastavi s operacijom u Rafahu.

“Ovo pokazuje da se povjerenje između Bidenove administracije i Netanyahua možda urušava. Ako se krizom ne upravlja pažljivo, ona će samo nastaviti da se pogoršava“, rekao je Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok.

Kako navodi Reuters, čini se da Bidenova odluka da SAD ostanu suzdržane na glasanju u UN-u uslijedila nakon što se mjesecima uglavnom pridržavao dugogodišnje američke politike zaštite Izraela od svjetske organizacije odražava rastuću frustraciju SAD-a zbog Netanyahua.

Izazov za Bidena

Biden, koji se kandiduje za ponovni izbor u novembru, suočava se s pritiskom ne samo američkih saveznika već i sve većeg broja demokrata koji traže da obuzda vojni odgovor Izraela na napad Hamasa od 7. oktobra.

U međuvremenu se i Netanyahu suočava sa vlastitim domaćim izazovima, i to ne samo sa zahtjevima članova krajnje desnice njegove koalicije koji traže oštru politiku protiv Palestinaca. On također mora uvjeriti porodice talaca da čini sve za njihovo oslobađanje dok se suočava s čestim protestima na kojima oni traže njegovu ostavku.

Kada je Netanyahuov ured najavio otkazivanje posjete, izjavio je da je odluka SAD-a da ne uloži veto na jučerašnju rezoluciju “čisto povlačenje” sa prethodne pozicije te zemlje i da bi naštetilo ratnim naporima Izraela.

Kako navodi Reuters, američki zvaničnici su rekli da je Bidenova administracija bila zaprepaštena odlukom Izraela i da je smatrala pretjeranom reakcijom, insistirajući da nije došlo do promjene politike.

Washington je uglavnom izbjegavao riječ “primirje” ranije u gotovo šestomjesečnom ratu u Pojasu Gaze i koristio je pravo veta u UN-u da zaštiti Izrael.

Međutim, s obzirom na ekstremnu glad u Gazi i usred sve većeg globalnog pritiska za primirje u ratu u kojem je, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi, ubijeno više od 32.000 Palestinaca, SAD su ostale suzdržane na glasanju za prekid vatre tokom Ramazana, koji se završava za dvije sedmice.

Analitičari su za Reuters rekli da je sada izazov za Bidena i Netanyahua da spriječe eskalaciju njihovih nesuglasica. Jon Alterman, direktor programa za Bliski istok u istraživačkom centru Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, rekao je da nema razloga da ovo bude “smrtni udarac” tim odnosima. “Tako da ne mislim da su vrata zatvorena ni za šta“, rekao je.

Međutim, odluka SAD-a na glasanju doprinosi produbljivanju razdora između Bidena i Netanyahua, koji se poznaju godinama, ali su imali određene nesuglasice čak i u najboljim vremenima.

“Odnosi SAD-a i Izraela kao oružje desnice”

Ranije ovog mjeseca, Biden je u intervjuu za MSNBC rekao da bi invazija na Rafah bila “crvena linija”, iako je dodao da je odbrana Izraela “kritična” i da nema šanse da bi ukinuo slanje oružja Izraelu “tako da da nemaju Gvozdenu kupolu (projektilni odbrambeni sistem) da ih zaštiti”.

Netanyahu je odbacio Bidenove kritike i obećao da će nastaviti s planom za Rafah, posljednji dio pojasa Gaze gdje izraelske snage još nisu izvele kopnenu ofanzivu, iako američki zvaničnici kažu da nema znakova neposredne operacije.

Prošle sedmice je vođa američke većine u Senatu Chuck Schumer, najviši jevrejski izabrani zvaničnik u zemlji, opisao Netanyahua kao prepreku miru i pozvao na nove izbore u Izraelu.

Biden je rekao da je Schumer održao “dobar govor”.

Međutim, predsjedavajući Predstavničkog doma republikanaca Mike Johnson rekao je novinarima u srijedu da razmišlja o tome da pozove Netanyahua, koji je razgovarao putem video veze s republikanskim senatorima prošle sedmice, da se obrati Kongresu. To bi se smatralo udarcem na Bidena, dajući Netanyahuu prostor da iznese pritužbe protiv američke administracije.

Demokratski senator Sheldon Whitehouse rekao je za Reuters da se čini da Netanyahu radi s republikancima na tome da se odnosi SAD-a i Izraela koriste kao “oružje desnice”.

Bidenova kandidatura za reizbor 2024. ograničava njegove mogućnosti: s jedne strane on treba da izbjegne da republikancima dadne problem na opsnovu kojeg bi oni mogli pridobiti pro-izraelske glasače, dok istovremeno treba da zaustavi eroziju podrške progresivnih demokrata koji su zaprepašteni njegovom snažnom podrškom Izraelu.

Netanyahu, svjestan da ankete pokazuju da bi bio poražen na svim izborima koji bi sada bili održani, zna da postoji široka podrška za nastavak rata u Gazi među izraelskim stanovništvom koje je još uvijek duboko traumatizirano napadom 7. oktobra.

Kako piše Reuters, čini se da je on spreman riskirati da testira toleranciju Washingtona.

Svi članovi Netanyahuove hitne vlade jedinstva podržavaju nastavak rata sve dok Hamas ne bude uništen i taoci ne budu vraćeni, a bilo je malo znakova spremnosti da se udovolji pozivima SAD-a na umjerenost, uprkos rastućem riziku od međunarodne izolacije.

Ministar finansija tvrdokorne desnice Bezalel Smotrich rekao je da je Izrael partner, ali da Sjedinjene Države nisu njihova “država pokrovitelj”.