Nakon pokolja u Moskvi ovo dvoje ljudi postat će najbliži saradnici Vladimira Putina
U Rusiji je u nedjelju, 24. marta, proglašen dan žalosti nakon masakra u koncertnoj dvorani Crocos u predgrađu Moskve.
Dok su stizali izrazi saučešća iz svijeta, a trajalo ispitivanje 11 uhapšenih, objavljeno je da je ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao s turskim i sirijskim predsjednikom.
Među za sada službeno nepotvrđenim informacijama koje su objavili ruski mediji je i ona da je jedan od napadača u Rusiju stigao iz Turske. Odgovornost za napad preuzela je teroristička grupa Islamska država-Khorasan, a stručna mišljenja vrte se oko ruskih aktivnosti u Siriji kao potencijalnog motiva napada islamističkih ekstremista.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i sirijski kolega i saveznik Moskve Bašar al-Asad složili su se o potrebi za bližom saradnjom u borbi protiv terorizma, navodi se u saopćenju o sadržaju telefonskih razgovora koje je objavio Kremlj. U saopćenju se navodi kako su i turski i sirijski lider ponudili bližu saradnju u borbi protiv terorizma.
Na pola koplja
Dok su zastave bile na pola koplja, Putin se obratio građanima, obećavši da će svi počinitelji i naručitelji biti kažnjeni. Putinovi politički saveznici istupili su u javnost tražeći povratak smrtne kazne kako bi se moglo adekvatno kazniti počinitelje. U napadu na posjetitelje jednog koncerta ubijeno je najmanje 137 ljudi, prema ruskim službenim izvorima, iako se spominje i veći broj. Crna statistika mogla bi i rasti jer su neki od brojnih ranjenih u kritičnom stanju.
Analitičari se slažu da teroristički udar ne ide na ruku novoizabranom ruskom predsjedniku. On je premoćno pobijedio na izborima prije desetak dana. Ruski predsjednik afirmirao je svoju vlast nudeći Rusima viši životni standard u zamjenu za političku poniznost i demonstrirajući kako je on njihov čvrsti branitelj, navode analitičari. Međutim, njegova nesposobnost da spriječi nedavni napad stavlja na kocku njegovu ulogu najvećeg zaštitnika zemlje.
Baza moći
"Ovo su loše vijesti za Putina. Budući da je Rusija zaglibila u krvavi rat u Ukrajini i da njezina ekonomija osjeća pritisak, on se više ne može legitimirati nudeći Rusima bolji životni standard u zamjenu za političku neaktivnost. Možda će biti u iskušenju pokrenuti akciju slamanja skupina ljudi iz Srednje Azije u Rusiji. Ali, ruska ekonomija pati od manjka radne snage i potrebni su mu milioni radnika iz regije koji rade mnoge poslove koje Rusi ne žele ili za plaće koje Rusi ne žele prihvatiti", analizira za britanski Times profesor Mark Galeotti, autor nekoliko knjiga o ruskom predsjedniku.
Galeotti također smatra da će Putin nužno morati javno ispitati propuste svojih sigurnosnih službi, ali možda neće htjeti tražiti žrtveno janje unutar tog vitalnog elementa njegove baze moći. Niti jedan sigurnosni aparat ne može u potpunosti spriječiti terorizam, ali FSB i druge ruske sigurnosne agencije nedvojbeno su bile ometene, fokusirajući se prema Ukrajini, i možda nisu mogle u potpunosti iskoristiti prednosti učinkovitih obavještajnih podataka, ističe britanski istraživač.
Kao i obično, suočen s posebno teškim dilemama, Putin je isprva nestao s vidika. Prema izvještajima stranih medija, ruskim TV kanalima je tri puta naloženo da pripreme njegovo obraćanje naciji, ali on je razmišljao do sredine dana, dok se konačno nije pojavio i iznio neutemeljenu tvrdnju da su teroristi planirali pobjeći iz zemlje preko granice s Ukrajinom.
Budući da nije uspio spriječiti napad, Kremlj će vjerojatno tražiti način kako ga iskoristiti u vlastite svrhe, u prvom redu optužujući Ukrajinu. Prema pisanju Meduze, državni mediji i oni bliski Kremlju dobili su upute da se usredotoče na "tragove ukrajinske upletenosti u napad". I sam Putin u obraćanju naciji nije spominjao islamiste, ali je zato istaknuo da su bježali prema Ukrajini.
Kritičari Kremlja pak tvrde da je teroristički napad u blizini Moskve bila "operacija pod lažnom zastavom", koju su organizirale ruske vlasti kako bi opravdale eskalaciju rata u Ukrajini, nova novačenja i ekonomska ograničenja.