Forto nije optimista da će BiH otvoriti pregovore sa EU: Trebamo proizvesti još nešto krupno

Vijesti
Forto nije optimista da će BiH otvoriti pregovore sa EU: Trebamo proizvesti još nešto krupno

Edin Forto, lider Naše stranke i ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, kazao je da bi morali "proizvesti još nešto krupno", a kao primjer je naveo usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa, da bi se mogao nadati kako će Bosna i Hercegovina krajem marta otvoriti pregovore sa Evropskom unijom.

Forto je za N1 poručio da “ovim ritmom nećemo nikada ući u EU”, ali bi otvaranje pregovora bilo ključno jer “više ne bi imali izgovore za ovu sporost”.

Državni ministar je još kazao da sve što je nesporno, u vezi čega se mogu dogovoriti koalicioni partneri, treba ići odmah na glasanje jer je to “princip koji je dokazan na nižem nivou da funkcioniše”.

Bez dogovora predstavnika državne koalicije o preduslovima za pregovarački status Bosne i Hercegovine, ali ipak uz nadu i njihov optimizam da će zemlja dobiti zeleno svjetlo u Briselu 21. marta. Otkud vam razlog za nadu nakon neuspjeha?

Nama je u decembru poslana jasna poruka da je odluka o otvaranju pregovora u martu moguća ako uradimo neke reforme. Ukoliko se uspijemo dogovoriti o još nekoliko zakona i usvojimo budžet može to sve biti jedan paket koji će možda, a ne mora, uvjeriti lidere zemalja članica EU da se BiH kreće u pravom smjeru. Nema dileme da je to minimum i da može biti bolje. Kad smo usvajali one pakete zakona uvijek bih govorio da je prošli saziv Vijeća ministara usvajao jedna zakon godišnje, a da smo mi za jednu godinu usvojili 10 zakona. Međutim, sa ovim ritmom nećemo nikada ući u EU, ali bi otvaranje pregovora bilo ključno jer više ne bi imali izgovore za ovu sporost i tada bi morali usvajati 10 ili 15 zakona mjesečno.

Ko je kriv za nesupjeh razgovora u Mostaru?

Razgovori su u toku, nisam pobornik svaljivanja krivice. Tvrdim da Naša stranka, ali i “Trojka”, čine sve da se proces ubrza i dobijemo pregovore.

Je li tačno da je najveći kamen spoticanja bilo insisitranje HDZ-a na Izbornom zakonu?

To je jedna stvar oko koje se razgovara i oko koje nije postignut sporazum, ali postoje i druge stvari.

Dodik je poručio da ćemo više postići nakon što se otvore pregovori, nego sad da donesemo zakon?

Mislim da treba isporučiti sve ono što je nesporno, ali se ne slažemo oko Izbornog zakona i na njenu treba hrabro raditi. Ono što je nesporno treba ići odmah. To je princip koji je dokazan na nižem nivou da funkcioniše. Očekujem da ukoliko demonstriramo ovaj paket od decembra do marta, a zato bi morali proizvesti još nešto krupno, u tom slučaju bih i ja bio optimista. Nekad treba imati i sreće. Neke zemlje su ušlu u EU, a decenijama se govori da nisu spremne. To se često govorilo za Bugarsku i Rumuniju i one su se koristile za euroskepticizam, ali sad se više to ne govori.

Mislite da bi se Bosni i Hercegovini moglo progledati kroz prste?

U prošlosti se i nekim drugima gledalo kroz prste. Nakon otvaranja pregovora tek bi tada počeo veliki posao. Sa EU se ne pregovara o sadržajima zakona nego sam o vremenu kad će se usvojiti.

Rekli ste da bismo trebali “proizvesti još nešto krupno”, na šta ste mislili?

Zakon o sprečavanju sukoba interesa, to nema na nivou države. Kao i presude u slučaju Respiratori – to su sve signali da država funkcioniše i da se ne može proći nekažnjeno.

Koliko ste daleko od tog zakona?

Mislim da smo na 98 posto. Mislim da bi uskoro mogli znati jesmo li se dogovorili.

Dodik ne odustaje od ideje da sjedište Apelacionog suda bude u Banjaluci?

Svaka normalna država praktikuje da sjedište prvostepenog i drugostepenog suda bude u blizini, to znači da bi trebao biti u Sarajevu. Kompromis je da bude u Istočnom Sarajevu, ali nije kompromis da bude na drugom kraju države.

(Izvor: N1 BiH)

Ne propustite