Glavnoj atlantskoj struji prijeti skori kolaps: Što to znači za regiju BiH?

Svijet
Glavnoj atlantskoj struji prijeti skori kolaps: Što to znači za regiju BiH?

Prošle godine u časopisu Nature objavljena je alarmantna studija koja je pokazala da bi u vrlo skoroj budućnosti moglo doći do kolapsa glavne atlantske struje, koja je dio globalnog oceanskog cirkulacijskog sustava. Nažalost, druga studija, objavljena ovih dana u časopisu Science Advances, potvrdila je nalaze prošlogodišnje.

Zaključak prošlogodišnje studije bio je da bi se kolaps Sjevernoatlantske meridijanske obrtajuće struje (AMOC), čiji dio je i Golfska, mogao dogoditi negdje sredinom 21. stoljeća, možda već 2025., a najvjerojatnije između 2039. i 2070.

Dr. sc. Natalija Dunić, oceanografkinja iz Laboratorija za fiziku mora na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, kaže da treba imati na umu da se ovdje radi o procjenama temeljenim na postavkama modela korištenog u studiji.

“Međutim, jedno je sigurno: ako dođe do kolapsa AMOC-a, a trendovi ukazuju da uslijed klimatskih promjena AMOC usporava, to će dramatično promijeniti redistribuciju topline i soli u moru, što će rezultirati hlađenjem sjeverne hemisfere. Južna hemisfera pritom će se još malo dodatno zagrijati, a razine mora uz istočne obale SAD-a dodatno porasti”, kaže Dunić, prenosi Index.

Što je AMOC?


Da bi rezultati istraživanja bili jasniji, potrebno je prvo pojasniti što je AMOC. To je veliki sustav oceanskih struja koji prenosi toplu, slanu vodu prema sjeveru. On kreće blizu ekvatora, kod zapadnih obala Afrike, gdje površinu oceana grije tropsko sunce. Kako se voda kreće prema sjeveru, dio nje isparava, što povećava koncentraciju soli u njoj, a time i gustoću vode. Na putu prema Grenlandu voda se hladi, što je pak čini još gušćom.

Budući da je gusta, ona u sjevernim morima, u područjima sjeverno od Islanda i južno od Svalbarda, tone na morsko dno, gdje potiskuje vodu koja je već bila ondje tako da se ona po dnu oceana kreće prema jugu. Topla voda prema sjeveru putuje na dubinama odoko 1.000 m, a hladna prema jugu na dubinama između 1.500 m i 4.000 m.

Nakon što se ohlađena voda vrati u tropske krajeve, ona se uz obale uzdiže natrag na površinu kako bi nadomjestila topliju vodu koju na površini tjeraju vjetrovi. Taj proces naziva se upwelling. Tu se voda opet zagrijava i tako se formira puni krug cirkulacije (grafika dolje).

Golfska struja dio je AMOC-a, no ove dvije struje ne treba poistovjećivati.

Ne propustite