Obe umrle bebe od velikog kašlja u Beogradu imale pridružene bolesti

Od marta 2023. do 28. januara ove godine, na teritoriji Beograda zabilježeno je 700 slučajeva oboljevanja od velikog kašlja, priopćila je danas dr. Slavica Maris, epidemiolog i načelnik jedinice za zarazne bolesti Gradskog zavoda za javno zdravlje, za Tanjug.

Najveći broj oboljelih, 66,6 posto, je među djecom uzrasta 10-19 godina, s najvećim udjelom u dobi od 12 do 14 godina (52,3 posto). Djeca uzrasta 0-4 godine čine 9,4 posto oboljelih.

"Ispitivanjem vakcinalnog statusa oboljelih, vidljivo je da je 65,7 posto potpuno vakcinisano, dok je 6,1 posto nevakcinisano, a riječ je o djeci uzrasta 0-3 godine", izjavila je dr. Maris.

Obolijevanje je zabilježeno u 16 beogradskih općina, pri čemu je najveći broj oboljelih evidentiran u gradskoj općini Zemun (21,3 posto), a značajan broj i u općinama Voždovac, Čukarica, Zvezdara i Palilula.

Dr. Maris je naglasila ozbiljnost velikog kašlja, posebno kod najmlađe djece, gdje jedna trećina beba mlađih od godinu dana koje obole od velikog kašlja završava na bolničkom liječenju. U januaru 2024. godine, dvije bebe iz Beograda preminule su od velikog kašlja, a nisu bile vakcinirane.

Imunizacija vakcinom koja sadrži komponentu protiv velikog kašlja, u skladu s uzrastom, preporučuje se kao najbolji način zaštite od ovog oboljenja. Vakcinacija obuhvaća djecu od navršenih dvaju mjeseci života u tri doze s razmakom od najmanje četiri tjedna, uz revakcinaciju u drugoj godini života i pred polazak u školu. Imunitet nakon vakcinacije opada nakon 5-10 godina od posljednje doze vakcine, stoga je važno provoditi revakcinaciju i pratiti cijepni status.

Dr. Maris upozorava da imunitet nakon preležane bolesti obično traje 10-15 godina, tako da osobe mogu oboljeti više puta tokom života.