ANALIZA/Lideri Bliskog istoka i SAD pokušali su gurnuti palestinsko pitanje "pod tepih" TO VIŠE NEĆE BITI MOGUĆE

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu hvalio se u augustu da je palestinsko pitanje postalo samo "kvačica" za arapske države koje žele uspostaviti veze sa jevrejskom državom.

Palestinsko pitanje, rekao je, pominje se "puno manje nego što mislite" u pregovorima s arapskim državama.

Mjesec dana kasnije, saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman (MBS) priznao je postojanje pregovora o normalizaciji odnosa s Izraelom. U zamjenu za priznanje, rekao je, Izrael bi morao "olakšati život Palestincima", prestajući pozivati na palestinsku državu i učinkovito napuštajući dva desetljeća staro saudijsko obećanje da će sklopiti mir s Izraelom tek nakon što se potpuno povuče sa zemlje koju zauzima.

Ali Hamasov brutalni napad na Izrael tokom vikenda bacio je palestinsko pitanje natrag u središte međunarodne pozornosti.

Napad, koji je ubio 1200 ljudi u Izraelu i potaknuo izraelske zračne napade u kojima je ubijeno 1055 ljudi u Gazi, bio je "događaj koji je promijenio igru" za izraelsko-palestinski sukob, prema Omaru Rahmanu, saradniku u Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja koji fokusiran na palestinska pitanja., piše CNN.

Saudijsko-izraelski dogovor bio bi velika diplomatska pobjeda za Netanyahua u njegovim nastojanjima da prekine regionalnu izolaciju Izraela bez pravljenja značajnih kompromisa prema Palestincima, te značajno vanjskopolitičko postignuće za Bidenovu administraciju uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine.

Arapski trend normalizacije odnosa s Izraelom započeo je 2020., kada su Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Maroko i Sudan priznali jevrejsku državu dajući retoričku potporu palestinskom pitanju. Dogovor, nazvan Abrahamov sporazum, omogućila je Trumpova administracija i reklamirao ga je kao povijesnu prekretnicu u regiji.

Normalizacija kao kamen temeljac američke politike

Sjedinjene Države učinile su arapsko-izraelsku normalizaciju kamenom temeljcem svoje politike na Bliskom istoku, za koju kritičari kažu da je došlo nauštrb hitnijih stvari. Sklanjanje Palestinaca od takvih poslova kritizirano je s mnogih strana.

Kada su UAE priznali Izrael 2020., rekli su da je to uvjetovano odustajanjem Izraela od planova za aneksiju dijelova Zapadne obale, ali kritičari su rekli da se u tekstu sporazuma ne spominje uslov i samo se spominje palestinsko pitanje.

"Bidenova administracija juri za ovom sjajnom novom igračkom koja se zove normalizacija", rekao je Khaled Elgindy, viši suradnik na Institutu za Bliski istok i direktor Programa za Palestinu i izraelsko-palestinska pitanja.

Jordanski kralj Abdullah osudio je prošlog mjeseca saudijsko-izraelski proces normalizacije, rekavši da se čak i one arapske države koje su već priznale Izrael nalaze u teškoj poziciji "dok Izraelci i Palestinci umiru".

“Ovo uvjerenje, od strane nekih u regiji, da možete skočiti padobranom iznad Palestine, obračunati se s Arapima i vratiti se natrag — to ne funkcionira”, rekao je na konferenciji u New Yorku. (Netanyahu je prošlog mjeseca za CNN rekao kako vjeruje da bi sklapanje mira sa Saudijskom Arabijom na kraju moglo dovesti do mira s Palestincima.)

U oštrom uvodniku na dan napada Hamasa, najistaknutiji izraelski ljevičarski list Haaretz izravno je optužio Netanyahua jer je, između ostalih razloga, “prihvaćao vanjsku politiku koja je otvoreno ignorisala postojanje i prava Palestinaca” dok je pokušavao postići sporazum sa Saudijskom Arabijom.

Elham Fakhro, znanstveni saradnik u londonskom Chatham Houseu i autor nadolazeće knjige o arapsko-izraelskoj normalizaciji, rekao je da se saudijski pregovori o normalizaciji ne mogu nastaviti dok je Izrael u ratu s Gazom.

“Obojica (predsjednici Donald) Trump i (Joe) Biden učinili su arapsku normalizaciju s Izraelom svojim glavnim diplomatskim fokusom u regiji, a zanemarili su napredak u bilo kakvim smislenim mirovnim pregovorima između Izraela i Palestinaca”, rekla je za CNN. "Dramatična eskalacija sukoba kojoj danas svjedočimo izravan je rezultat ovog zanemarivanja."

Ali SAD želi ne dopustiti da napadi prošlog vikenda stanu na put normalizaciji.

"Još uvijek vjerujemo da normalizacija između Izraela i Saudijske Arabije nije dobra samo za ljude te dvije nacije, već i za američki narod i za sve ostale u regiji", rekao je u utorak glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. "Imamo svaku namjeru nastaviti poticati proces u kojem može doći do normalizacije."

Saudijska Arabija ima tradicionalni pristup

Čini se da su izgledi za saudijsko-izraelsku normalizaciju dosegnuli tako naprednu razinu da je prošlog mjeseca Bidenova administracija svijetu predstavila značajan plan za povezivanje Indije s Europom pomorskom i željezničkom trgovačkom mrežom koja bi također povezivala Saudijsku Arabiju s Izraelom. Plan je široko percipiran kao izazov kineskim trgovinskim ambicijama i vjerojatno bi bio aktiviran nakon što su Saudijska Arabija i Izrael normalizirali veze.

Ali napadi Hamasa na Izrael i smrtonosni odgovor Izraela na njih potaknuli su Rijad da zauzme tradicionalniji pristup sukobu.

Odgovarajući na napad u subotu, Saudijska Arabija je okrivila Izrael za njegovu "kontinuiranu okupaciju i lišavanje palestinskog naroda njihovih legitimnih prava".

U ponedjeljak je istaknuti saudijski komentator Mohammed Al Yahya napisao u članku Washington Posta da su saudijski dužnosnici frustrirani idejom da su postali ravnodušni prema palestinskom pitanju. No, rekao je da je ideja o potpunom izraelskom povlačenju s teritorija koje je osvojio u ratu 1967., kako je prethodno zahtijevala Saudijska Arabija, "zastarjela".

Čini se da su arapske nacije koje su normalizirale odnose s Izraelom 2020. to učinile unatoč snažnom protivljenju javnosti tom potezu, prema prošlogodišnjoj anketi Washingtonskog instituta. Javno raspoloženje protiv normalizacije moglo bi dodatno ojačati ako Izrael provede potencijalno razornu kopnenu invaziju na Gazu, dodajući još veći pritisak s arapske ulice. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji oko tri četvrtine stanovništva protivilo se normalizaciji odnosa s Izraelom, pokazalo je istraživanje.

“Mislim da je krajnji cilj (operacije Hamasa) osigurati da nema povratka na status quo ante”, rekao je Elgindy. “Cilj je bio razbiti ovaj osjećaj izraelskog samozadovoljstva.”