KAKO SU IZRAEL I PALESTINA ZAPRAVO NOSILI RAT? Hiljade ljudi sa obe strane je ubijeno, a znate li KAKO JE SVE POČELO?

Cijeli svijet već četiri dana priča o ratu u Izraelu, a sada se mnogi ljudi intenzivno zanimaju za historiju sukoba između Izraela i Palestine , kako bi pokušali shvatiti kako je do njega došlo.

Ono što trebate znati je da su tenzije između dva naroda postojale i prije nego što je država osnovana 1948. godine. Hiljade ljudi na obje strane je ubijeno, a mnogo više povrijeđeno u dugotrajnom sukobu između dvije strane u proteklih nekoliko decenija.

Nasilje je ove godine posebno intenzivirano. Broj Palestinaca, militanata i civila koje su ubile izraelske snage na okupiranoj Zapadnoj obali najveći je u gotovo dvije decenije. Isto važi i za Izraelce i strance, uglavnom civile, ubijene u palestinskim napadima.

Izrael i militantna grupa Hamas bili su angažirani u oružanom sukobu koji datira od Prve palestinske intifade 1987. godine, ili ustanka, protiv izraelske kontrole nad Pojasom Gaze i Zapadnom obalom.

Izrael je zauzeo Gazu od Egipta u ratu 1967., a zatim se povukao 2005. godine. Mala teritorija, dom za oko dva miliona Palestinaca, pala je pod kontrolu Hamasa 2007. godine nakon kratkog građanskog rata s Fatahom, rivalskom palestinskom frakcijom koja je okosnica palestinskih vlasti.

Nakon što je Hamas preuzeo kontrolu nad Gazom, Izrael i Egipat su uveli strogu opsadu teritorije koja je u toku. Izrael također održava zračnu i pomorsku blokadu Gaze.

Prije subotnje operacije, posljednji rat između Hamasa i Izraela bio je 2021. godine, koji je trajao 11 dana i u kojem je poginulo najmanje 250 ljudi u Gazi i 13 u Izraelu.

Subotnji napad dogodio se na 50. godišnjicu rata 1973. godine, kada su izraelski arapski susjedi pokrenuli iznenadni napad na Izrael na Jom Kipur, najsvetiji dan u jevrejskom kalendaru, 6. oktobra 1973. godine.

Šta je izazvalo napad 7. oktobra?

Zvaničnici Hamasa naveli su dugogodišnje izvore napetosti između Izraela i Palestinaca, uključujući i spor oko osjetljivog kompleksa džamije Al-Aqsa, koja je sveta i za muslimane i za Jevreje i koja ostaje u emotivnom središtu izraelsko-palestinskog sukoba. Konkurentne tvrdnje o mjestu, Jevrejima poznatom kao Brdo hrama, prelile su se u nasilje i ranije, uključujući krvavi 11-dnevni rat između Izraela i Hamasa 2021. godine.

Posljednjih godina, izraelski vjerski nacionalisti – poput Ben-Gvira, ministra nacionalne sigurnosti – povećali su svoje posjete kompleksu. Prošle sedmice, tokom jevrejskog festivala žetve Sukot, stotine ultraortodoksnih Jevreja i izraelskih aktivista posjetilo je mjesto, što je izazvalo osudu Hamasa i optužbe da se Jevreji tamo mole kršeći sporazum o statusu quo.

U izjavama Hamasa se također navodi širenje jevrejskih naselja na zemljama na koje polažu pravo Palestinci i Ben-Gvirova nastojanja da pooštri ograničenja za palestinske zatvorenike u izraelskim zatvorima.

U skorije vrijeme, tenzije su eskalirale nasilnim palestinskim protestima duž granice Gaze. U pregovorima s Katarom, Egiptom i Ujedinjenim narodima, Hamas je tražio izraelske ustupke koji bi mogli ublažiti 17-godišnju blokadu enklave i pomoći u zaustavljanju pogoršanja finansijske krize koja je zaoštrila javnu kritiku njegove vladavine.

Neki politički analitičari povezuju napad Hamasa s trenutnim pregovorima o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije uz posredovanje SAD-a. Do sada su izvještaji o mogućim ustupcima Palestincima u pregovorima uključivali Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali, a ne u Gazi, prenosi Espreso