#Paris: Moć, horor i laži društvenih mreža
Dok se otkrivaju nove informacije o napadima u Parizu još jednom smo svjedoci kako internet - ili tačnije, društvene mreže - mijenjaju način na koji se nosimo sa katastrofama koje pogađaju ljude na globalnoj razini.
U takvim trenucima čini se trivijalnom razmišljati o društvenim mrežama koje u sretnim vremenima služe da se objavi poneka fotografija sa odmora ili banalni komentar.
No, u kriznim situacijama društvene mreže postaju najznačajnija platforma za širenje vijesti, izjava svjedoka i zvaničnih obavještenja.
Istovremeno se šire i dezinformacije što daje prostora neracionalnim osudama i predrasudama da dođu do izražaja, podstičući tako mržnju i strah.
Moć
Isto tako, društvene mreže mogu biti vrlo korisne, što se moglo vidjeti nakon napada u Parizu. Čim se pojavila vijest o napadima, Facebook je aktivirao Safety Check kako bi ljudi mogli provjeriti da li su njihovi voljeni na sigurnom.
Na Twitteru se korstio #porteouverte hashtag kako bi se ljudima koji su se zadesili na ulicama pružio smještaj.
Horor
U kriznim situacijama ograničava se objavljivanje informacija iz sigurnosnih razloga. Na jednom Instagram profilu objavljena je fotografija iz dvorane Bataclan - lokacije jednog od napada gdje je život izgubilo više od 100 ljudi.
Na Facebook-u su taoci postavljali statuse i opisivali situaciju u kojoj su se našli. Društvene mreže nam na ovaj način približavaju horor koji se dešava prikazujući nam slike koje inače ne bi dospjele u javnost.
Laži
Nema boljeg načina da se prošire netačne informacije nego preko društvenih mreža. Navodno su svjetla na Ajfelovom tornju pogašena sinoć kao znak poštovanja prema žrtvama. Svjetla se gase svaku noć zbog troškova električne energije.
Zašto ljudi šire dezinformacije namjerno? Možda su željni pažnje - nijedna izmišljena priče nije dosadna. Ljudi u trenucima katastrofe ne provjeravaju šta im se "servira" kroz medije i to bar malo odvraća pažnju od istinskog horora koji se odvija pred našim očima.