SVAKI 5. ČOVJEK U SRBIJI PATI OD CRIJEVA, ODATLE SVE BOLESTI KREĆU: Doktorica otkrila UZROK - Jedno ih NAJVIŠE PLAŠI

Objavljeno:22.09.2023 - 13:41
A A A Times Arial

Prof. dr Aleksandra Pavlović Marković, gastroenterolog i predsjednica Udruženja gastroenterologa Srbije, detaljno je objasnila sve što treba da znate o bolestima crijeva, simptomima i pregledu.

Da li su stomak i crijeva najveći čuvari zdravlja i imuniteta, koliko o tome brinemo na pravi način, a koliko lošim navikama pogoršavamo bolesti, otkrila je prof. dr Aleksandra Pavlović Marković, gastroenterolog i predsjednica Udruženja gastroenterologa Srbije. Prema njenim riječima, svaki peti pacijent u opštoj praksi ima bolest crijeva, a svi strahuju od kolonoskopije tj. optičkog ispitivanja debelog crijeva kolonoskopom. Postoje tri simptoma zbog kojih se radi kolonoskopija, a u nastavku saznajte sve što treba da znate o bolestima i dijagnostici crijeva.

Šta liječe gastroenterolozi?
"U prvoj rečenici uvek objasnim šta je gastroenterologija. To je grana medicine koja se bavi dijagnostikom i terapijom bolesti digestivene cijevi, a tu spadaju jednjak, želudac, dvanaestopalačno crijevo koje je deo tankog crijeva, tanko crijevo, debelo crijevo, jetra, pankreas, žučna kesa i žučni putevi. Bolestima ovih organa bavi se gastroenterologija. Nismo jedini, njima se bavi i hirurzi kada treba da operišu", rekla je prof. dr Aleksandra Pavlović Marković na K1 televiziji.

Da li je tačno da su crijeva ogledalo zdravlja?
"Istina je. Hipokrat je još 400 godina pre naše ere rekao da sve bolesti kreću iz našeg stomaka. On nije znao tačno na koji način, ali danas znamo da u našim crevima postoji čak sto hiljada milijardi mikroorganizama. Svi ti mikroorganizmi imaju svoj imuni sistem, tako da su oni i okidači dobrog i lošeg imunog sistema našeg organizma. Mikrobiota čini čak 90 odsto našeg organizma. Svakako, dosta stvari kreće od crijeva".

Šta crijevima pravi najveći problem?
"Osamdeset odsto naše gastroenterološke prakse jesu tzv. funkcionalne bolesti crijeva, a 20 odsto jesu prave organske bolesti poput čira, teškog artritisa, hroničnih zapaljenskih bolesti, karcinoma, ciroze jetre. Kada pacijent ima tegobe, a mi ne dokažemo nijednu organsku bolest, kažemo da on ima funkcionalnu bolest creva. One mogu da budu vezane za gornje i donje partije gastrointestinalnog trakta. Ako su vezane za gornje, to izaziva mučninu, povremeno povraćanje, nadimanje, nelagodnost i bol u želucu, a s druge strane imamo nervozno crijevo. O tome se mnogo govori", objasnila je doktorka i otkrila trenutnu statistiku:

"Moram da kaže da je otprilike svaki peti pacijent u opštoj praksi pacijent sa funkcionalnim bolestima crijeva, a kod nas čak 80 odsto. Prema tome, imamo sreću da su funkcionalne bolesti, da nisu ozbiljne. Pacijent koji pati od toga ima velike probleme i kada isključimo sve organske bolesti, onda se i on osjeća bolje".

Šta su nervozna crijeva?
"Sama definicija jeste obavezno prisustvo bola ili neugodnosti u trbuhu sa nekim poremećajima stolice. Ta definicija kaže da mogu da postoje predominatni zatvori, predominantne dijareje ili kombinacija zatvora i dijareje, što se najteže liječi od svih komplikacija. Svi pacijenti nas pitaju za uzrok, ali nije poznat. Međutim, genetika pacijenta, stres, način života, ishrana, fizička aktivnost utiču na ovo. Uvijek na predavanjima kažem da 60 odsto pacijenata ne bi imalo ove tegobe kad bi se pridržavalo higijensko-dijetetskog režima ishrane i fizičke aktivnosti"

Šta je higijensko-dijetetski režim?
"Više povrća, donekle manje mesa i moramo da gledamo kvalitet hrane koliko je to moguće. Ukoliko pacijent osjeća bilo kakve tegobe sa nekom vrstom hrane, treba delimično da je izbaci, čak i ako je zdrava. Imate mahunarke poput graška i pasulja koje su jako zdrave, ali dovode do nadimanja. Nadimanje je jedan od ključnih simptoma funkcionalne bolesti. Moram da kažem da nije ništa strašno i lako dolazimo do dijagnostike".

Kako se dolazi do dijagnostike?
"Često nas pitaju da li mora odmah endoskopija. Naravno da ne. Dijagnozu postavljamo razgovorom sa pacijentom. Pregledamo, pipnemo trbuh pacijenta, to je fizikalni nalaz. Mi, doktori, kažemo da tu leži 50 odsto dijagnoze. Mora da se razgovara sa pacijentom. Uradimo opšte laboratorijske i biohemijske analize, pregledamo štitastu žlijezdu i uradimo test na okultno krvarenje koji je jako bitan, znači, na prisustvo mikroskopske krvi u stolici. Ako je to sve negativno, a pik funkcionalnih bolesti najčešće je do 45. godine, skoro smo sigurni da se ne radi o organskim bolestima i da pacijent ne mora da ide na endoskopiju".

Ko više obolijeva - muškarci ili žene?
"Žene. Ne zna se razlog, ali mi smo hormonski zavisne, kod žena je drugačiji metabolizam i one jesu češće pogođene ovim problemima".

Šta je enteroskopija?
"Naši gledaoci su upoznati sa gastroskopijom i kolonoskopijom, ali prije 20 godina nismo mogli ni da zavirimo u tanko crevo. Zato imamo endoskopske metode, savitljivu cev sa optičkim vlaknima, to je video instrument. Enteroskopija je pregled tankog crijeva. Zatim, kapsula endoskopije je vrsta endoskopije gde progutamo jednu tableticu i poslije kompjuterski obradimo podatke iz tankog creva. Ima kamericu, vrlo je lagana. Doktoru je za jedan pregled potrebno dva do tri sata da odgleda jednu kapsulu. Najmanji dio crijeva da se propusti, može cela dijagnoza da se propusti. Mora da bude zatvoren, skoncentrisan, bez mobilnih telefona. To su metode koje se rade u Kliničkim centrima. Postoje i komplikovanije metode".

Glavni simptom koji zahtjeva endoskopiju
"Ide se kad postoje alarmantni simptomi. Svaka pojava krvi u stolici mora da ide na kolonoskopiju. Vrlo često nema problema u debelom crijevu. Možda su to hemoroidi, ali moramo da isključimo mogućnost da postoji problem u debelom crijevu. Sljedeći simptom je gubitak na tjelesnoj težini, a anemija je apsolutna indikacija za pregled debelog crijeva", objasnila je prof. dr Aleksandra Pavlović Marković.

(MONDO)