TERORIZAM U PARIZU: Uzroci, posljedice i kako će ovaj stravičan pokolj promijeniti Evropu

Pariz je suočen s večeri terora i užasa. U napadima na najmanje šest lokacija ubijen je veći broj građana. Posljednji službeni podaci govore o 120 mrtvih i 200 povrijeđenih, no ranije su informacije bile da su te brojke veće, a trenutno zvaničnici najavljuju da će zbog velikog broja ljudi u kritičnom stanju brojke rasti...

Informacije se tek prikupljaju, no pojedini izvori prenose kako je iza velikog napada u Parizu stajao ISIL. Kako se to moglo desiti? Koji su uzroci? Zašto napad ovakve jačine nije spriječen? Sve su to pitanja na koja će se tražiti hitni odgovori.

Eksplozije kod stadiona Stade de France

No, prije svega, pogledajmo šta se tačno dogodilo. Kako smo i spomenuli, desilo se nekoliko terorističkih napada. Brojke u medijima još uvijek variraju, no većina ističe kako se sinoć u Parizu desilo ukupno šest napada na raznim lokacijama. Eksplozije su odjeknule u blizini stadiona Stade de France na prostoru sjeverne gradske četvrti Saint-Denis. U trenutku eksplozija na stadionu se igrala prijateljska utakmica između Francuske i Njemačke, a na stadionu je bio prisutan i francuski predsjednik Francois Hollande.

Sama činjenica da su teroristi u stanju izvesti napad u takvoj blizini francuskog predsjednika pokazuje kako su francuske obavještajne službe, sloveći za najbolje na svijetu, potpuno zakazale.

Ukupno tri eksplozije su se mogle čuti u blizini stadiona Stade de France. Dvije eksplozije mogle su se čuti i na prijenosu utakmice uživo. Predsjednik Hollande je odmah evakuisan dok je publici na stadiona tek nešto kasnije postalo jasno što se dogodilo, nakon što su im počele pristizati poruke na mobitelu.

U eksplozija pored stadiona, prema zadnjim informacijama, ubijeno je najmanje petero ljudi.

Napad na Bataclan
No, najsmrtonosniji u nizu sinoćnjih napada bio je napad u kazalištu Bataclan. Tamo je sinoć nastupao američki rock band The Eagles of Death Metal. Oko sat vremena nakon početka koncerta u dvoranu ulaze četvorica muškaraca, odjevenih u crno, noseći AK-47. Svjedoci ističu kako su napadači počeli pucati po ljudima uzvikujući u isto vrijeme "Allahu akbar".

Napad u Bataclanu potrajao je oko 20-ak minuta, a neki svjedoci ističu kako su napadači bacili i ručnu bombu na ljude. Najmanje 87 osoba je ubijeno u pozorištu Bataclan. Informacije govore kako se u trenutku napada u pozorištu nalazilo oko 1.500 osoba.

Svjedoci ističu kako su napadači hladnokrvno i sistematski ubijali ljude. Kasnije su uzeli taoce, između 60 i 100 ljudi, kada se policija počela gomilati pred zgradom. Članovi sastava koji je nastupao sinoć uspjeli su pobjeći.

Jedan od svjedoka ističe kako su napadači poručili "Ovo je za Siriju", drugi tvrdi kako je jedan od napadača rekao: "Ovo je zbog svega što je Hollande učinio muslimanima širom svijeta".

Talačka kriza u Bataclanu potrajala je od 22 sata do ponoći. Naime, tačno u 00:15 policijske snage krenule su u napad. Okršaj je potrajao do 00:58. Svi napadači su ubijeni, a trojica su se ubili sami raznijevši se eksplozivom.

Le Carillo, La Belle Équipe Mala Kambodža i drugi napadi
Dva napada desila su se na skretanju ulica Rue Bichat i Rue Alibert - napadači su napali kafić Le Carillon. Nakon tog napada, koji se desio oko 21:20, prešli su ulicu i napali restoran Mala Kambodža (Le Petit Cambodge). Još nije poznat ukupan broj mrtvih, no mediji prenose kako je ubijeno između 4 i 11 osoba.

Za vrijeme napada u kafiću Le Carillon nalazili su se i pojedini ljekari iz obližnje bolnice Saint-Louis te su odmah pružili pomoć unesrećenima.

Sudeći prema zadnjim informacijama najteži napad od ovih upada u ugostiteljske objekte desio se u restoranu La Belle Équipe gdje je, prenose izvori, ubijeno najmanje 18 osoba. Napadači su otvorili vatru na ljude koji su sjedili vani na terasama.

Epilog
Francuske vlasti ističu kako je ubijeno ukupno osam napadača. Njih sedmero raznijelo se eksplozivom dok je jednog ubila policija.

Odmah nakon napada u Francuskoj je proglašeno vanredno stanje, po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata. Granice su privremeno zatvorene, a oko 1.500 vojnika pozvano je da na ulicama Pariza pomognu policiji održavati red. Uskoro je proglašen i prvi policijski sat u Parizu od Drugog svjetskog rata.

Državnici širom svijeta uručili su poruke saučešća i podrške za Francusku i francuski narod obećavajući saradnju i još odlučniju borbu protiv terorizma.

U samom Parizu korisnici putem interneta dijelili su masovno kratku poruku "#PorteOuverte" (francuski za #OtvorenaVrata) nudeći time prenoćište ljudima koji su pogođeni sinoćnjim napadima.

Analiza
Kako će ovi napadi djelovati na Francusku? Posebno, ali ne samo na Francusku, već i na cijelu Evropu. Podsjetimo se samo na teroristički napad početkom godine kada je u Parizu napadnuto uredništvo lista Charlie Hebdo. Cijeli svijet je bio tada potresen činjenicom da je terorizam "stigao u Pariz".

U tom napadu, 7. januara ove godine, ubijeno je ukupno 12 osoba. Po svemu sudeći sinoć je ubijeno i više od deset puta toliko. To je vrlo velika brojka koja će u krupni plan staviti pojedine političke teme kao što su migracija, tolerancija, odnos prema Bliskom istoku i geopolitici.

Ovo će nedvojbeno biti veliki vjetar u leđa francuskim desničarima koji su svoju kampanju već i koncipirali na tome da su otvorene granice i multikulturalnost recept za katastrofu.

U Parizu se sinoć svakako desila katastrofa, ogromna katastrofa, no teško da se ista može pripisati ideji multikulturalnosti. Ko god stajao iza sinoćnjeg napada, ISIL ili neko drugi, uzroke ipak treba tražiti u francuskom vanjskopolitičkom angažmanu.

Svakako da nije sada zgodan trenutak, ali čim spomenemo u istom kontekstu Francusku i vanjsku politiku teško je ne pomisliti na godine francuske, često brutalne, kolonizacije dijelova islamskog svijeta. No, ovi napadi sigurno nisu nekakav zaostali revanšizam te se vrlo vjerovatno odnose na aktuelnosti.

Francuski angažman u Siriji je poprilično kontroverzan. Među prvima su dali podršku islamističkim militantima koji su se pobunili protiv sekularnih vlasti u Damasku. S tim trendom su nastavili i dalje, no, kao i druge zemlje koje su podržavale tzv. "umjerene" Islamiste, okrenuli su se protiv najekstremnije frakcije, odnosno ISIL-a.

Kao i SAD i Rusija, Francuska se uključila u vazdušne napade protiv ISIL-a u Siriji. U zadnjim napadima, prije nekoliko dana, ciljali su ISIL-ovu naftnu i plinsku infrastrukturu na istoku Sirije ističući kako time žele eliminisati ISIL-ova finansijska sredstva. Tim napadima su sasvim sigurno razljutili i aktere šire od ISIL-a jer ISIL tu naftu i plin prodaje nekome. Kome? Nekakvim mračnim i opskurnim akterima, vjerojatno u Turskoj.

Zanimljivo je da je Francuska izvela niz napada na ISIL-ove kampove za obuku u Siriji ističući kako time brane francusku sigurnost jer imaju informacije da bi baš iz tih kampova neko mogao zaprijetiti Francuskoj.

Sada se desio taj krvavi petak 13. Žrtve će se vjerovatno danas još zbrajati jer stižu informacije kako ima dosta ranjenih u kritičnom stanju, ali u isto vrijeme mnogi stanovnici Francuske pitati će se kako se to moglo desiti? Naime, ovdje nisu zakazale samo francuske službe, već i sve one koje s francuskima dijele obavještajne informacije.

Iz SAD-a su već poručili kako nisu čuli nikakva "šuškanja". Naime, često se teroristički napadi spriječe upravo zahvaljujući činjenici da se negdje, nekako, počnu čuti razna "šuškanja" - teroristi se dogovaraju, pripremaju, komuniciraju. Obavještajne službe često pokupe te informacije i mogu predvidjeti kada bi se nešto moglo desiti. No, izgleda kako se ovaj val napada u Parizu sinoć desio bez ikakvih indicija.

Ovo je teška godina za Pariz i Francusku. No, ovdje nije napadnuta samo Francuska, ovo je i napad na Evropu. Pariz je sinoć izgledao kao Bagdad. Već smo navikli na vijesti poput "150 mrtvih u nizu napada u Bagdadu" (mada je i tamo toliki broj žrtava rijetkost), ali nipošto nismo navikli na to da u naslovu bude Pariz. No, sada je tu, terorizam je tu, u srcu Evrope.

Rat u Siriji je inkubator za teroriste i biće ih sve više i više, uprkos bombardovanju njihovih položaja. Rat u Siriji mora se okončati, mora ako se želi krenuti u pravu ofanzivu protiv terorista. Zemlje Zapada i Istoka moraju, napokon, stati na istu stranu po pitanju ovog sukoba i složiti se kako veća opšta prijetnja od ISIL-a nikako ne može biti sekularni autoritarni režim u Damasku. Zapad mora odustati od politike smjene režima u Siriji i fokusirati se na zajedničku borbu protiv ISIL-a jer ISIL su nusproizvod upravo te politike smjene režima.

Svakako, to bi bio bolji scenarij - razbuđivanje i veća solidarnost između zemalja. Nažalost, jučerašnji strašan događaj mogao bi dovesti i do puno gorih scenarija. Kao prvo, ovo će sigurno ojačati krajnju desnicu koja već sada likuje i potajno se raduje zbog masakra u Parizu. Sada će moći narodima reći "kao što vidite, bili smo u pravu".

Možda i najgori scenarij kojeg bi sada mogli vidjeti je odmazda, kako u Parizu tako i širom Francuske, a kasnije i širom Evrope. Džamije već su paljene i napadane ovog januara nakon napada na Charlie Hebdo, možemo samo prognozirati kako će odmazda izgledati sada kada su pogođene stotine francuskih porodica.

Teroristički napadi u Parizu 13.11.2015. imaju i svoje političke ciljeve, a to je promijeniti Evropu i to će na ovaj brutalan način vjerovatno i postići. Zaokret Evrope udesno ide njima na ruku jer se tada počinje pogoršavati položaj evropskih muslimana, a u takvoj situaciji mogu ih lakše vrbovati i regrutovati.

Nadalje, Evropa će se sada početi mijenjati poput SAD-a. Sigurnost će postati stroga, kontrola nemilosrdna, jer će se argumentirati da SAD ipak nema više problema s terorizmom na svom tlu. Sve su to, nažalost, vrlo loši trendovi koji nekima opet svakako idu na ruku. Držati sve više osiromašeni narod Evrope pod strogom kontrolom nešto je što se već godinama nastoji provesti.

Ovaj pokolj u Parizu promijeniti će Evropu, poprilično, i te promjene ćemo osjetiti svi. Već je Charlie Hebdo početkom godine nagovijestio promjene koje dolaze zbog terorističke opasnosti, a jučerašnji barbarski pokolj civila u Parizu zacementirati će tranziciju.

(Agencije)