RAT U UKRAJINI, 500. DAN: Obljetnica u znaku kazetnih bombi - strašna sudbina za civile uz blagoslov Amerike i bijednu reakciju Europe

Prošlo je točno 500 dana od početka ruske invazije na Ukrajinu. Velike promjene na terenu sad su već uvelike prošle i rat se pretvorio u iscrpljivanje između ruske vojske i ukrajinske koja i dalje dobiva intenzivnu i stalnu vojnu potporu od svojih zapadnih saveznika. Cijela ova godina bila je pak obilježena s najavom velike ukrajinske protuofenzive koja je, kako se tvrdilo, trebala preokrenuti tijek rata. S tim ciljem ukrajinski saveznici poslali su Kijevu veliku količinu modernog naoružanja, uključujući i tenkove poput njemačkih Leoparda. No, protuofenziva ne daje rezultate. U isto vrijeme SAD je u vrlo kontroverznom potezu odlučio da će početi Ukrajini slati kazetne bombe.

To oružje je zabranjeno u više od 100 zemalja, u skoro svim zemljama NATO saveza. Riječ je o oružju koje predstavlja brutalnu prijetnju po civilno stanovništvo i mnogi zbog toga smatraju da je uporaba istog ratni zločin. Zanimljivo je da skoro nitko iz Europe ne kritizira američki potez iako su oni sami uvelike zabranili uporabu ovakvog oružja. Neki pak kao argument ističu da i Rusija koristi takvo oružje (a koristila ga je i Ukrajina) što je pak vrlo slab argument koji potpuno ignorira humanitarni aspekt inicijalne zabrane kazetnog streljiva.

Pojačana uporaba kazetnih bombi neće značajno promijeniti tijek rata, ali hoće isti učiniti još brutalnijim te može poslužiti kao osveta protiv civilnog stanovništva, od sad uz blagoslov Amerike.

Aktualno:

• Ukrajinska protuofenziva protiv ruskih snaga ide sporije nego što su neki očekivali, ali još je prerano donositi zaključke o izgledima Kijeva za napredak na bojnom polju, poručio je visoki američki dužnosnik, Colin Kahl, glavni politički savjetnik Pentagona.

Rekao je novinarima da je Rusija bila uspješnija u ukopavanju u obrambene položaje nego što se mislilo da hoće. No, izrazio je uvjerenje da Kijev daje sve od sebe u teškoj borbi.

"Prerano je prosuđivati kako protuofenziva napreduje... Još uvijek istražuju ruske linije, ruska područja u potrazi za slabim točkama, a pravi test će biti kada ih identificiraju, koliko brzo mogu iskoristiti te slabe točke", poručio je.

• Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je slanje kazetnog streljiva Ukrajini bila "teška odluka", ali Ukrajina ga je trebala jer joj je, kako tvrdi, ponestajalo streljiva u ratu protiv Rusije.

"Bila je to vrlo teška odluka s moje strane. Usput, o tome sam razgovarao s našim saveznicima", rekao je Biden za CNN.

• Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski zahvalio se pak američkom predsjedniku Joeu Bidenu na "prijeko potrebnom" obrambenom paketu nakon što je Washington rekao da će isporučiti kazetnu municiju Kijevu.

"Pravovremeni, širok i prijeko potreban paket obrambene pomoći Sjedinjenih Država", poručio je Zelenski na Twitteru, zahvalivši američkom narodu i Bidenu na njihovim "odlučnim koracima".

"Širenje ukrajinskih obrambenih sposobnosti pružit će nove alate za deokupaciju naše zemlje i približavanje miru", ističe Zelenski.

• Reakcije saveznika na odluku SAD-a o slanju kazetnog streljiva u Ukrajinu zasad su "stišane", unatoč činjenici da većina zemalja NATO-a zabranjuje uporabu ovakvog oružja.

Zemlje koje zabranjuju uporabu kazetne municije (plava boja) i zemlje koje su potpisali konvenciju o zabrani, ali je još nisu ratificirale (svjetlo plava boja).

Šef NATO-a Stoltenberg poručio je u petak da vojni savez "ne zauzima stav o kazetnom streljivu" i da je to odluka koju će donijeti pojedinačne članice.

Njemačka, koja je potpisala ugovor o zabrani oružja, rekla je da neće isporučiti bombe Ukrajini, ali je izrazila razumijevanje za američki stav. "Sigurni smo da naši američki prijatelji nisu olako donijeli odluku o isporuci takvog streljiva", rekao je glasnogovornik njemačke Vlade, Steffen Hebestreit, novinarima u Berlinu. "Moramo se još jednom sjetiti da je Rusija već koristila kazetnu municiju u velikim razmjerima u svom ilegalnom agresorskom ratu protiv Ukrajine", rekao je.

• Zelenski se susreo s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u Istanbulu u sklopu turneje po zemljama članicama NATO-a dok lobira kod vojnog saveza da poduzmu konkretne korake na summitu sljedećeg tjedna prema odobravanju članstva Ukrajini.

Ključni element razgovora u Istanbulu je sudbina sporazuma postignutog prošle godine uz posredovanje Turske i UN-a kako bi se omogućio siguran izvoz žita iz ukrajinskih luka preko Crnog mora unatoč ratu.

• Humanitarne organizacije oštro su osudile planove Sjedinjenih Država da opskrbe Ukrajinu kontroverznim kazetnim streljivom, navodeći dugotrajnu opasnost koju ovo oružje predstavlja za civile. "Ovo je dugoročno smrtna presuda civilima. Postoje ljudi koji još nisu rođeni i koji će postati žrtve ovih kazetnih bombi", rekao je u petak Baptiste Chapuis iz organizacije Handicap International - Humanity and Inclusion (HI).

Ukrajina, najnovije:

Rat u Ukrajini, 499. dan: Pred ključni NATO summit Zelenski obišao Prag i Sofiju, tvrdi kako ukrajinska ofenziva i dalje ima inicijativu, iz Bijele kuće odbili odgovoriti prate li kretanje Prigožina
Rat u Ukrajini, 498. dan: Zelenski priznao da ukrajinska protuofenziva ne ide dobro - krivi rusku obranu i nedostatak "relevantnog oružja", ali zbog napretka u metrima, ne kilometrima, Kijevu sad prijeti smanjenje zapadne potpore
Rat u Ukrajini, 497. dan: Iz Moskve poručuju kako crnomorski sporazum o žitu ide na ruku "samo dobro uhranjenim zemljama", žestoke borbe vode se sjeverno i južno od Bahmuta, Zelenski spominje "opasne provokacije" u elektrani Zaporožje

Izvori: The Guardian | cnbc.com | CNN | al-Jazeera