OBILJEŽAVANJE PRVOG MAJA ŠIROM SVIJETA: Od žestokih sukoba u Parizu i Istanbulu do velikih radničkih demonstracija u Aziji i Latinskoj Americi

Ljudi širom svijeta izašli su tijekom jučerašnjeg dana na ulice kako bi obilježili Prvi maj. Ove godine radnici itekako imaju povoda za gnjev jer nakon teških Covid-19 lockdowna suočeni su s inflacijom koja degradira njihove životne uvjete.

Među žešćim demonstracijama svakako se treba istaknuti Francusku gdje je diljem zemlje na ulice izašlo oko 800,000 ljudi - i to su brojke ministarstva unutarnjih poslova što znači da je stvarna brojka vrlo vjerojatno još i veća. U Francuskoj su se prvomajske demonstracije nastavile na tekuće prosvjede protiv kontroverzne mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona. On je odlučio podići dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64, no francuski radnici i dalje se ne mire s tim.

Na mnogim mjestima prosvjedi su se održavali mirno, no u Parizu su izbili sukobi s policijom. Jedan pripadnik policije je teže ozlijeđen nakon što je pogođen molotovljevim koktelom, a na razini Francuske ozlijeđeno je ukupno 108 pripadnika policije. Sukobi su zabilježeni i u Lyonu i Nantesu.

Napeto je i bilo i u Turskoj, naročito u Istanbulu gdje su prosvjednici po običaju pokušali se probiti do glavnog trga Taksim, no tamo su suočeni s brojnim policijskim snagama koje su koristile suzavac. Trg Taksim ima simboličnu važnost za turske sindikate nakon što su nepoznati naoružani napadači otvorili vatru na proslavi Prvog maja na Taksimu 1977., uzrokujući stampedo u kojem su poginuli deseci. Vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana proglasila je Taksim zabranjenim za prosvjede još prije nekoliko godina, no manjim skupinama bilo je dopušteno ući da polože vijence na spomenik.

Veliki prosvjedi zabilježeni su i diljem Azije, naročito u Pakistanu (gdje su demonstracije zabranjene u nekim gradovima zbog napete političke klime), Šri Lanki, a veliki prosvjed održan je i u Južnoj Koreji.

U Tokiju su tisuće članova sindikata, oporbenih zastupnika i akademika zahtijevali povećanje plaća kako bi se ublažio učinak rastućih troškova dok se oporavljaju od štete izazvane pandemijom. Kritizirali su plan japanskog premijera Fumija Kishide da udvostruči proračun za obranu, rekavši da bi se taj novac trebao potrošiti na socijalnu skrb, socijalnu sigurnost i poboljšanje svakodnevnog života ljudi.

U Tajvanu su tisuće radnika prosvjedovale protiv, kako ih nazivaju, neadekvatnosti radne politike samoupravnog otoka, vršeći pritisak na vladajuću stranku prije predsjedničkih izbora 2024.

U Njemačkoj tisuće su izašle na marševe koje su organizirali njemački radnički sindikati u Berlinu, Kölnu i drugim gradovima, odbijajući nedavne pozive konzervativnih političara na ograničenja prava na štrajk.

Više od 70 marševa održano je diljem Španjolske, a moćni sindikati upozorili su na "društveni sukob" ako niske plaće u usporedbi s prosjekom EU ne budu rasle u skladu s inflacijom.

U Ukrajini se rijetko gdje obilježavao Prvi maj, zbog rata i zbog činjenice da mnoge taj dan podsjeća na godine provedene u SSSR-u gdje je glavnu kontrolu držala Moskva.

Ni u Rusiji nisu održani veliki skupovi koje je ranije organizirala Komunistička partija. Bilo ih je, ali su bili dosta manji nego prethodnih godina.

U Venezueli, koja godinama trpi veliku inflaciju, tisuće radnika demonstriralo je tražeći povećanje minimalne plaće u trenutku kada većina ne može zadovoljiti osnovne potrebe unatoč zadnjem povećanju prije 14 mjeseci. "Sada pristojne plaće i mirovine!" - skandirali su prosvjednici u glavnom gradu Caracasu. Mnogi su također aludirali na američke sankcije protiv venezuelanskih vlasti pod vodstvom socijalista, uzvikujući: "Ovo nije blokada, ovo je pljačka".

U Boliviji, ljevičarski predsjednik Luis Arce predvodio je marš za Prvi maj u La Pazu s velikim sindikatom te je najavio povećanje minimalne plaće od 5%. Arce je rekao da je njegova Vlada "jaka jer su sindikati jaki".

U Brazilu fokus nije bio samo na tradicionalnim radničkim sindikatima već i na radnicima sa skraćenim radnim vremenom i onima u neformalnom sektoru, a predsjednik Lula nedavno je rekao da ti radnici rade u uvjetima "skoro pa robovskim".

Svijet, najnovije:

Rat u Ukrajini, 433. dan: Srušen dron na Krimu, napad na vlak u Briansku, ruski raketni udari na više lokacija, Kijev tvrdi da nije upoznat s misijom Vatikana, Bijela kuća procjenjuje da su ruske snage kod Bahmuta imale 100.000 žrtava
Rat u Ukrajini, 432. dan: Sve češća ukrajinska granatiranja ruskih položaja, uključujući i naselja unutar same Rusije, ruske snage zauzele još 4 bloka na zapadu Bahmuta
Rat u Ukrajini, 431. dan: Zelenski potvrdio da će velika ukrajinska protuofenziva "definitivno krenuti", ali ne želi reći kada

Izvori: BBC | euronews.com | al-Jazeera | france24.com