Analiza najteže i najvažnije diplomacije: Po prvi put od početka rata razgovarali su Xi i Zelenski - šta sad?

Tokom današnjeg dana telefonski su razgovarali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i kineski predsjednik Xi Jinping. Koliko je poznato, ovo je njihov prvi kontakt od početka rata u Ukrajini. Ovo je ujedno i telefonski razgovor koji se čekao već neko vrijeme, svakako zadnjih mjesec dana, odnosno otkako je kineski predsjednik bio u 3-dnevnom posjetu Moskvi.

Jer Kina je, u veljači ove godine, taman oko prve obljetnice rata u Ukrajini, predstavila svoj relativno opširni, ali ambiciozni plan od 12 točaka prema kojem bi se ovaj sukob trebao privesti kraju (vidi: Što zapravo predlaže Kina? Pregled svih 12 točaka kineskog mirovnog plana za rat u Ukrajini). Brojne zapadne sile, naročito SAD, oštro su kritizirale samu činjenicu da se Kina uopće nudi kao posrednik navodeći njene bliske odnose s Moskvom. No, osim SAD-a i onih američkih saveznika koji se baš posebno ističu po anti-ruskom stavom (i prije invazije na Ukrajinu), mnogi su odlučili da bi Kinu ipak trebalo saslušati. Ona je na kraju krajeva danas prevelika sila da bi je se moglo tek tako ignorirati (SAD pak to radi znajući da im je Kina najveći globalni rival).

Zanimljivo je to da upravo Ukrajina i predsjednik Zelenski nisu odbili kineski ulazak u posredničku ulogu. Zelenski je čak predložio sastanak, no jasno je da bi to bilo teško izvedivo, prije svega zbog delikatne političke situacije. No, mjesec dana nakon što je Xi posjetio Putina u Moskvi, dolazi današnji telefonski poziv i isti bi se mogao pokazati vrlo značajnim, što je potvrdio i sam Zelenski.

"Imao sam dug i značajan telefonski razgovor s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Vjerujem da će ovaj poziv, kao i imenovanje veleposlanika Ukrajine u Kini, dati snažan poticaj razvoju naših bilateralnih odnosa", rekao je Zelenski.

Na to se nadovezao s porukom šef ureda ukrajinskog predsjednika, Andrej Jermak, koji je rekao kako je ovo bio "važan dijalog".

Kineska državna televizija CCTV također je izvijestila o pozivu, tijekom kojeg je Xi potvrdio da će izaslanik otputovati u Ukrajinu i "druge zemlje" kako bi pomogao u "dubinskoj komunikaciji" sa svim stranama za političko rješenje ukrajinske krize.

Na današnjem brifingu kinesko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da će njihov izaslanik za Ukrajinu biti Li Hui, posebni predstavnik kineske Vlade za pitanja Euroazije. Li je inače bivši kineski veleposlanik u Rusiji, koji je na toj dužnosti bio od 2009. do 2019. godine. Ministarstvo nije pružilo dodatne pojedinosti o tome kada će Li krenuti na put i koje će druge zemlje posjetiti.

Podsjetimo, Kina je odbila osuditi rusku invaziju na Ukrajinu, pozivajući umjesto toga obje strane da prekinu sukobe. Nadalje, Kina je također odbila pozvati rusku vojsku da se povuku s ukrajinskog teritorija - nešto što su pojedine zapadne zemlje inzistirale da bi Kina "morala učiniti". Dakako, mnoge zemlje izvan okvira zemalja pod utjecajem SAD-a nisu pozivale Rusiju da učini ovo ili ono i zauzele su vrlo neutralan stav prema ovom ratu, ili su pak tek protokolarno osudili rusku invaziju (kao što je to, nakon dosta kritika, početkom ovog tjedna za vrijeme posjete Portugalu učinio brazilski predsjednik Lula).

Kina je pak od samog početka zauzela naročito neutralan položaj ističući, između ostalog, da se "legitimne sigurnosne zabrinutosti" svih zemalja moraju uzimati u obzir. No, iz Pekinga su optužili NATO i SAD da "potiču sukob".

Kina nije pomogla Rusiji u naoružanju - jer da jest to bi se do sad već zasigurno znalo - ali je jasno da Kina Rusiji daje vrlo važnu diplomatsku potporu kao i ekonomsku "životnu liniju". Osim Kine tu je i Indija koja je također znatno povećala trgovinske odnose s Rusijom (primarno, naravno, u području energetike).

Što Moskva kaže na to da su Xi i Zelenski danas telefonski razgovarali? Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova navodi da je Moskva nakon telefonskog razgovora između Xija i Zelenskog primijetila spremnost Kine da potakne pregovore s Ukrajinom. "Primjećujemo spremnost kineske strane da uloži napore u uspostavljanje pregovaračkog procesa", rekla je Zaharova na tiskovnoj konferenciji. No, također je primijetila da su pregovori malo vjerojatni u sadašnjim uvjetima te je okrivila Kijev za odbijanje inicijative Moskve.

Dakle, što točno znamo o današnjem razgovoru osim da se dvije strane slažu da je bio "značajan"? Zapravo jako malo. Niti Kijev niti Peking ne otkrivaju nam previše, a to znači da za sad možemo samo nagađati. Je li Xi upoznao Zelenskog s 12 točaka koje je Kina predstavila u veljači? To bi bilo trivijalno, jer Zelenski već dobro zna o čemu je riječ. Ili je možda Xi ovim putem prenio ukrajinskom kolegi neke nedavne stavove ruskog predsjednika Vladimira Putina?

Jer podsjetimo - za vrijeme trodnevnog posjeta Xi Jinpinga Moskvi krajem prošlog mjeseca, dvojica u svojim javnim nastupima gotovo da nisu ni spominjali Ukrajinu, fokusirajući se umjesto toga primarno na ekonomske brojke i trgovinske aspekte odnosa između Rusije i Kine. Jasno, bilo bi naivno misliti da Ukrajina nije bila jedna od tema, ako ne i glavna tema za vrijeme njihovih sastanaka iza zatvorenih vrata.

Kako smo i rekli, ovo je bio prvi poznati razgovor Xija sa Zelenskim otkako je Rusija pokrenula napad na Ukrajinu u veljači 2022. godine. U istom periodu kineski i ruski predsjednici razgovarali su telefonski ukupno 5 puta, a tu je i taj 3-dnevni susret prošlog mjeseca u Moskvi. Prošle godine u rujnu vidjeli su se uživo za vrijeme regionalnog summita u centralnoj Aziji.

Još pak prošlog mjeseca počela se spominjati mogućnost da bi se Xi i Zelenski mogli čuti. To u neku ruku potkopava utjecaj SAD-a u cijeloj priči jer ako se Washington pita, Kijev nema što razgovarati s Kinom koju smatraju skoro pa jednim od agresora. Ali to je stav Washingtona, ne i Kijeva.

O ovoj temi već smo pisali početkom ožujka (vidi: Odnosi između Ukrajine i Kine: Može li Kijev zakomplicirati planove i Washingtonu i Moskvi?), a ovaj poziv sad možemo smatrati kontunitetom te priče.

U međuvremenu smo imali i posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Kini, a taj posjet izazvao je pravu buru reakcija na Zapadu. Činjenica da je Macron otvoreno sugerirao da bi Kina mogla biti najvažniji posrednik i zapravo ključni akter u okončanju rata u Ukrajini, dovelo ga je na metu brojnih kritika, opet iz SAD-a, ali i iz pojedinih europskih krugova. Iz Kijeva? Kako od koga. Zelenski se nije upuštao u kritiziranje francuskog predsjednika što se može dodatno interpretirati kao njegovu spremnost da istraži sve aspekte i opcije vezane uz potencijalno kinesko posredništvo.

Razgovor Xija i Zelenskog pak dolazi svega nekoliko dana nakon što je kineski ambasador u Parizu izazvao oštre reakcije nakon čudne izjave u kojoj dovodi u pitanje suverenitet i legitimitet svih zemalja koje su nastale nakon raspada SSSR-a. U međuvremenu Peking se brzo ogradio ovih izjava potvrdivši da priznaje sve post-sovjetske republike. No, ne izgleda da je to bio takav diplomatski incident da bi zbog toga Xi nazvao Zelenskog.

Inače prije današnjeg dana dvojica su se zadnji put čuli 4. siječnja 2022., više od mjesec dana prije ruske invazije, a tijekom razgovora su razmijenili čestitke povodom proslave 30. godišnjice bilateralnih odnosa.

Što slijedi sad? Netko - Peking ili Kijev - morat će obznaniti je li se razgovaralo o nečem konkretnom? Amerikanci uporno tvrde da ne vide mir ove godine. To poprilično ponavljaju i Rusi, a i Ukrajinci spominju samo "potpuno oslobađanje zemlje". Među svima njima Kina djeluje kao jedini akter koji je zainteresiran za mir. Dobro, možda je i Francuska u tom klubu, ali Macron je naučio - u već nekoliko navrata - da ne smije baš tako otvoreno promovirati pacifizam jer službena mantra je "naoružavat ćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno" (!).

Što Kina može predložiti? Teritorijalno-kompromisno rješenje? Ali na što bi pristao Kijev, a na što Moskva? I mora li se pritom čekati na već mjesecima najavljivanu ukrajinsku protuofenzivu ili mirovna komunikacija može već krenuti? Jedna stvar je sigurna, ako se Kina ozbiljno prihvati ovog posla - najvažnijeg diplomatskog posla na svijetu u ovom trenutku - pred njom je intenzivna komunikacija na relaciji Kijev-Moskva.