SVE AGRESIVNIJI STAV NJEMAČKE PREMA KINI: Baerbock po povratku iz Pekinga ističe da je "više nego šokirana" - Zeleni opet jači od Scholza, ovog puta ruše plan za kinesko preuzimanje terminala u Hamburgu?

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock opisala je u srijedu segmente svog nedavnog putovanja u Kinu kao "više nego šokantne" te je poručila da Peking sve više postaje sistemski rival, a ne samo trgovinski partner i konkurent. Oštre primjedbe uslijedile su nakon prošlotjednog posjeta ministrice Baerbock Pekingu, gdje je upozorila da bi svaki pokušaj Kine da kontrolira Tajvan bio neprihvatljiv.

Dakako, ne čudi što ovakve izjave dolaze upravo od ministrice Annalene Baerbock, liderice stranke Zelenih, pošto se ona i prije, a naročito nakon ulaska u koalicijsku Vladu, iskazala kao jedan od najistaknutijih pro-NATO aktera u njemačkoj administraciji. Sukladno tome i njene izjave odražavaju političke stavove.

Baerbock je također rekla da Kina želi "slijediti vlastita pravila nauštrb međunarodnog poretka temeljenog na pravilima".

Govoreći u njemačkom Bundestagu (donjem domu parlamenta) o svom putovanju u Kinu, Baerbock je rekla da su "neki segmenti bili i više nego šokantni". No, nije elaborirala pojedinosti, iako je njezina primjedba uslijedila nakon što je rekla da Kina postaje "sve represivnija iznutra te sve agresivnija izvana".

"Za Njemačku je Kina partner, konkurent i sistemski suparnik, ali dojma sam da se aspekt sistemskog suparnika sve više povećava", poručila je Baerbock. "Kina je najveći trgovinski partner Njemačke, ali to ne znači da je Kina i najvažniji trgovinski partner Njemačke", konstatirala je.

Također je rekla da Kina ima odgovornost raditi na miru u svijetu, posebno koristeći svoj utjecaj na Rusiju po pitanju rata u Ukrajini. Pozdravila je obećanje Pekinga da Rusiji neće isporučivati oružje, uključujući predmete dvostruke namjene, ali je dodala da će Berlin "tek vidjeti kako takvo obećanje funkcionira u praksi".

Ove njene izjave predstavljaju i dodatno odstupanje od politike bivše kancelarke Angele Merkel jer administracija Olafa Scholza razvija novi pristup za smanjenje ovisnosti o azijskoj gospodarskoj supersili - iako je riječ o vitalnom izvoznom tržištu za njemačku robu.

Šta će biti s dogovorom oko Hamburga?
Nadalje, pojavile su se sumnje oko sudbine plana prodaje dijelova lučkog terminala u Hamburgu Kini, prenosi list POLITICO, navodeći kako se ovo događa "usred pritiska na Berlin da preispita svoje veze s Pekingom". Zanimljivo je da POLITICO pritom ne precizira o kakvom se točno "pritisku" radi, no nije teško pogoditi. Očito da je riječ o istom pritisku koji je doveo i do njemačkog odustajanja od plinovoda Sjeverni tok 2 (koji je kasnije i dignut u zrak). Drugim riječima - govorimo o još jednom o američkom pritisku.

Podsjetimo, njemački kancelar Olaf Scholz prošlog je listopada osobno progurao dogovor da kineska državna tvrtka Cosco kupi manjinski udio u terminalu Tollerort u luci Hamburg, uoči državnog posjeta Kini. No, toj ideji se najstrože usprotivilo vodstvo stranke Zelenih.

Nadalje, novo interno izvješće njemačkog ministarstva gospodarstva (koje predvodi Robert Habeck, jedan od dvoje lidera Zelenih), u čiji posjed je došao POLITICO, optužuje tvrtku koja upravlja lukom u Hamburgu da nije pravilno registrirala dotični terminal kao "kritičnu infrastrukturu", što bi promijenilo opseg sporazuma (drugim riječima - ne bi se dozvolilo Kini da s prevelikim udjelom upravlja njemačkom "kritičnom infrastrukturom") .

Kada se terminal uopće proglašava "kritičnom infrastrukturom"? Prema njemačkom zakonu to je slučaj kada se preko terminala na godišnjoj razini prebacuje 3.270,000 tona robe.

Prema uvjetima postojećeg ugovora, kineski Cosco je smio kupiti 24.9% udjela. No, klasifikacija terminala kao "kritična infrastruktura" znači da ovaj udio ne smije biti veći od 10%, prema izvješću ministarstva, predstavljenom njemačkim zakonodavcima tijekom jučerašnjeg dana.

Ministarstvo gospodarstva službeno je obaviješteno o rezultatima revizije koju je proveo BSI (njemačka sigurnosna agencija) početkom travnja. Međutim, prema izvješću, lučki operater trebao je dobiti klasifikaciju kritične infrastrukture još u travnju 2022. jer je relevantni prag, kako se tvrdi, već bio dosegnut 2021.

"Tvrtka je stoga bila dužna registrirati se u BSI do 2. travnja 2022. Međutim, to nije učinjeno do siječnja 2023., nakon zahtjeva BSI-a", navodi se u izvješću.

Tko se namjerno ili iz nepažnje ne registrira, postupa protivno propisima, navodi ministarstvo.

HHLA (Hamburger Hafen und Logistik - tvrtka koja upravlja terminalom u Hamburgu) je za POLITICO odbacila optužbe te poručila da stav ministarstva smatra "neutemeljenim", tvrdeći da je cijelo vrijeme davalo opsežne i transparentne informacije.

Habeckova kolegica iz Zelenih, Annalena Baerbock, komentirala je slučaj terminala u Hamburgu: "Sada imamo slučaj da su oni koji su trebali to prijaviti očito netočno prijavili - BSI je stoga jasno rekao da se ovaj administrativni akt mora ponovno preispitati, a mi ćemo to sada učiniti kao savezna Vlada".

Ali mogu li uopće lideri Zelenih biti objektivni po pitanju poslovne suradnje s Kinom imajući u vidu njihove vanjskopolitičke, pa čak i ideološke stavove? Teško, ali što se tiče kineskog preuzimanja strateškog robnog terminala u Hamburgu, Zeleni definitivno nisu sami u svojim stavovima. Štoviše, imaju direktnu podršku od glavne opozicijske stranke - CDU-a (Demokršćanska stranka). Iz CDU-a su pozvali na hitno poništavanje sporazuma s kineskom kompanijom.

"Sada se pokazalo da federalni ministar gospodarstva očito nije u potpunosti poznavao trenutnu pravnu situaciju. To je nevjerojatan amaterizam i ozbiljan promašaj", rekao je za Norbert Röttgen, stručnjak za vanjsku politiku CDU-a. "Umiješanost kineske državne tvrtke sada mora biti zabranjena", navodi.