Šejh Halilagić: Kur'ansko naređenje je da se takmičimo u dobru, u hajru, a srce je pokretač svakog hajra

U sedamnaestoj noći mubarek mjeseca ramazana u emisiji „Stil života u islamu“ govorili smo o tesavufu, islamskoj dimenziji duhovnosti koja je na našim prostorima prisutna već stoljećima sa šejhom Seadom Halilagićem.

Riječ „tarikat“ u prijevodu znači „put“, to nije vjera ni din, to je oblik življenja i odgajanja. Tarikati su formirani u svrhu odgajanja ljudi i njihove duše.

Srce ima posebnu dimenziju, osim te fizičke komponente koja je vrlo značajna u životima svih nas. Međutim, mi našu vjeru osim što svjedočimo jezikom, svjedočimo i srcem.

U suštini kada gledamo iman, jer je on temelj, deklarativno ga iskazujemo izgovorom našeg lijepog šehadeta – pripadnosti islamu, vjeri u Allaha, dž. š. Istinska potvrda u vjerovanju u Allaha, dž. š., je u srcu, s puno ubjeđenja i kroz praktičnu stranu pokazivanja istinske vjere u Gospodara, činjenjem dobra, hajra. Tako da je s te strane srce kao naš duhovni organ spoznaje nezaobilazno i ono je temelj, kako kaže i Božiji poslanik, a. s., da iman neće ni u jednom srcu biti upotpunjen dok to srce ne bude čisto, okrenuto, predano Allahu, dž. š. Manifestacija pripadnosti islama je nemoguća i nezamisliva ako se ona ne pokazuje u činjenju hajra, dobra. Za to sve je centralni organ srce, i Poslanik, a. s., kaže da Allah, dž. š., ne gleda u naše likove, već gleda u naša srca i u naša djela, kakvi ćemo mi to biti prema svakome. Nama je jedno lijepo kur’ansko pravilo u suštini naređenje, da se takmičimo u dobru, u hajru, a srce je pokretač svakog hajra, svakog dobra, jer je samo insan s kalbi selimom, tj. s duhovnom spoznajom Allaha, dž. š., koja se može postići ako je srce ispražnjeno od svega drugog sem okrenutosti Allahu i obasjano Njegovim časnim nurom kao pogledom na svijet. Onda je jedan takav insan sigurno insan koji čini dobro, kazuje nam šejh Sead Halilagić.

Islamska zajednica u BiH u okviru svoje organizacije ima definisan odjel koji se bavi tarikatima, a sve u skladu sa šerijatom i tarikatskim propisima.

Muršid je onaj koji Allahovom milošću dobija u zadatak da datog murida, ljubitelja kojeg je Allah dž.š. odabrao, odgoji da bi za što kraće vrijeme prispio u Allahovu, dž. š., uzvišenu blizinu i postao Njegov predani s punim teslimijetom odgojeni, iskreni rob. To je u suštini zadatak tarikata, nešto što ima jednu posebnu vrijednost. Tri su arapska pojma: tesavuf, tarikat i tekija. Oni čine jednu cjelinu, ne mogu se odvojiti. Šejh tarikata hadži Fezullah efendija je definisao tesavuf kao pogled na svijet kroz ljubav prema Allahu, dž. š., u okviru islama i razvijanja spoznaje, jer je to zadatak tarikata. A šta je on ustvari? On je metodološka idejno-praktična odgojna strana ljudi prema približavanju Allahu, dž. š. Prema tabijatu, i tarikati su podijeljeni. Mi smo različiti ljudi, ljudi često ne razumiju 12 osnovnih ehli-sunetskih tarikata s dosta ogranaka, ali razvijenijih u datom historijskom trenutku prema suštini, da bi bića vratila onu čistotu u kojoj nas je Allah, dž. š., i stvorio, i da bismo se istinski okrenuli robovanju Allahu, dž. š., ne da opanašamo, varamo, nego da budemo istinski vjernici i da budemo potpuno predani Allahu, dž. š. A tekija je osnovna institucija tarikata gdje se razvija znanje, a zatim je tu primjena tog znanja na potpuno pravilan način u realnom životu, i u trećoj fazi je darivanje i postupanje s ispravnim nijetom prema Allahu, dž. š. Ne trebamo činiti zulum, jer kome god uradimo zulum, sebi uradimo. Insan se toga treba dobro u svom životu čuvati i treba razdvojiti to dvoje, dobro i loše, između ostalog ističe šejh Sead Halilagić.

U mjesecu ramazanu pričamo o suštinskim stvarima, poštujući formu i suštinu koja nas čini i odvaja kao umom obdarene. U ovom posebnom, odabranom mjesecu moramo spoznati put odgajanja naše duše i našeg srca, zaključili su sagovornici sedamaneste noći ramazanskih susreta u emisiji „Stil života u islamu“.