HITNA FINANSIJSKA POMOĆ, PRVA TAKVE VRSTE JOŠ OD 2008: Credit Suisse posuđuje do 50 milijardi eura - hoće li centralne banke rušiti kamatne stope za spas komercijalnih banaka, a na štetu miliona ljudi koji će propasti pod teretom inflacije?

Švicarska banka Credit Suisse danas je potvrdila da će posuditi 50 milijarde švicarskih franaka (oko 50.9 milijardi eura) od Švicarske centralne banke (Schweizer Nationalbank) kako bi ojačali likvidnost i povjerenje ulagača nakon što je pad njezinih dionica pojačao strahove od globalne bankarske krize. Očekivano, neposredno nakon ove objave dionica Credit Suisse banke nešto je porasla nakon što je prethodnog dana zabilježen pad oko 30%, piše Advance.hr.

Izvodi navode kako je objava banke sa sjedištem u Zürichu pomogla preokrenuti neke od teških gubitaka na tržištu dionica i vratila povjerenje na širim financijskim tržištima. No, očito je da ovo nije potpuno rješenje.

U svom priopćenju, Credit Suisse navodi da će iskoristiti opciju posuđivanja od centralne banke do 50 milijardi švicarskih franaka. To je uslijedilo nakon uvjeravanja švicarskih vlasti u srijedu da Credit Suisse ispunjava "zahtjeve kapitala i likvidnosti nametnute sistemski važnim bankama" i da može pristupiti likvidnosti centralne banke ako bude potrebno.

Credit Suisse tako je upravo postala prva velika globalna banka kojoj je dana hitna pomoć još od financijske krize 2008., a njezini problemi potaknuli su ozbiljne sumnje hoće li centralne banke uspjeti održati svoju borbu protiv inflacije agresivnim povećanjem kamatnih stopa.

Dakako, to je ključno - centralnih. Jer jedan od glavnih uzroka ovih bankarskih problema su visoke kamatne stope centralnih banaka, a iste su uvedene s ciljem borbe protiv inflacije. Ako se vodeće banke nastave "tresti", može se očekivati da će centralne banke biti prisiljene smanjiti kamatne stope. No, u situaciji gdje je inflacija i dalje vrlo visoka (naročito kad je riječ o esencijalnim proizvodima poput hrane!) smanjenje kamatnih stopa moglo bi je ponovno dovesti do uspona, taman kad se počela malo smanjivati. Dakle, takav scenarij spasio bi velike banke od propasti, ali bi u propast odveo milijune građana koji se ne bi mogli nositi s kontinuitetom rastuće inflacije.