Krive prognoze dolaze na naplatu zajedno s velikom bankarskom panikom: Analiza - Kako je tačno propao SVB i hoće li povući svijet sa sobom?

Prije nekoliko dana (u petak) propala je američka banka SVB (Silicon Valley Bank).

Već smo pisali o tome "jutro nakon", a sada ćemo se dublje osvrnuti na detalje. Kako se i očekivalo, propast SVB-a izazvala je poprilično nervozu diljem SAD-a pa i globalno. Kako i ne bi? Mnoge je ovo podsjetilo na scenarij iz 2008. kada su banke počele propadati jedna za drugom uzrokujući globalnu krizu. No, velika razlika ovog puta je ta da nismo imali nikakve "prljave rabote" koje bi dovele do sloma. Ne, dogodilo se ono što bi gotovo svaku banku bacilo na koljena – ljudi koji su imali novac u njoj odjednom su počeli sumnjati u njeno financijsko zdravlje. I što se dogodi u takvom trenutku? Obično se svi zajedno, odjednom, pojave pred njenim vratima tražeći svoj novac natrag. Takvu navalu ne može podnijeti skoro niti jedna banka, jer bi to značilo da imaju novac svojih depozitora "na lageru", a nemaju, pošto s njim posluju.

Kako smo već ranije pisali, sam naziv banke sugerira da se ista bavi nečim vrlo specifičnim – u slučaju SVB-a tu su primarno američke tehnološke startup kompanije. Pa to zvuči vrlo profitabilno, kako je onda moguće da od svih velikih banaka baš SVB upadne u takve probleme? Ali valja stvari staviti u vremenski kontekst, a isti se naglo mijenja! Ovako stvari stoje – za vrijeme pandemije koronavirusa tehnološke startup kompanije imale su svoje malo "zlatno doba". Proizvodile su se brojne nove platforme, aplikacije, a sve za milijune ljudi koji su se odjednom našli u situaciju bez presedana, globalnom lockdownu.

Ljudi su kupovali sve i svašta, od video igara do novih laptopa, pa do aplikacija i kojekakvih programa koji bi im trebali olakšati život u izolaciji, a i pomoći im pri odrađivanju poslova na daljinu. I u toj situaciji je preko noći niknulo puno novih kompanija s kojekakvim zanimljivim i manje zanimljivim idejama. Dogodila se eksplozija tehnoloških startupova kakvu nismo vidjeli još od vremena "dot.com bubblea" – a to je isto bio balon koji je poprilično uzdrmao svjetsku scenu. Mnogi ga ne pamte jer Internet je išao dalje, snažno i sve centraliziranije (naročito ako govorimo o moći u rukama velikih igrača). Mnogi ne pamte, ali na prijelazu stoljeća propalo je jako puno novih kompanija, a još i više investitora koji su davale svoj novac u sve što je spominjalo "Internet" i "točka com"!

Ali Internet nije došao kraju (kao aktualna pandemija), zašto je onda uopće došlo do toga balona na prijelazu stoljeća? Iz vrlo jednostavnog razloga – većina tih novih kompanija proizvodila je nove projekte koji nisu bili dobri, koji su bili posve nezanimljivi i financijski apsolutno neisplativi. Kružile su glasine da "svatko može zaraditi na Internetu" pa su opet zaradili samo rijetki, a većina ih je propala.

Sad smo pak imali još delikatniju situaciju. Pandemija je stvorila ogromnu potrebu, zapravo više "neartikuliranu potražnju", za tehnološkim proizvodima, mahom aplikacijama koje se instaliraju na mobilne telefone ili laptope. Investitori, koji su – začudili biste se – često vrlo ograničene mašte, načuli su da je "tu novac" i počeli su izdašno financirati prevelik broj startup kompanija, naročito onih koje su do tad već imale dobro razrađen osjećaj za vlastiti marketing, koje su znale kako "ići niz dlaku" investitorima.

Dobro, uvijek je lako pričati kad sve jednom prođe iz okvira današnje stvarnosti, ali tko je mogao 2020. garantirati da će život u 2023. biti naizgled posve normalan i da će uspomena na dane lockdowna biti nešto kao iz ružnog sna? Neki jesu, mnogi nisu. Ovi koji jesu, a ako se bave investiranjem, onda su te 2020. mahom kupovali dionice aviokompanija, kruzera, putničkih kompanija... Sveg onog čemu je tada cijena strmo padala. Cijene su padala i po 6, 7... 10 puta. Koliko se isplatilo? Pa isplatilo se, ne baš senzacionalno. Brojne velike putničke kompanije još nisu doživjele pred-pandemijski oporavak, još krpaju financijske rane, ali investitori koji su bili voljni "kladiti se" da će pandemija ipak završiti, prošli su dosta dobro.

Oni pak koji su vidjeli astronomsku zaradu u raznim "pandemijskim aplikacijama" možda su izgubili ogromne novce. Čak i ovi koji su dobro birali, pogađavši uspješne projekte koji imaju tendenciju biti dugoročno prisutni, nisu se baš nešto usrećili, a što je tek sa svim propalim projektima koji su eventualno samo na papiru zvučali dobro (i to neiskusnim ulagačima)?

Uzmimo jedan vrlo konkretan primjer. Koja aplikacija će vam zasigurno ostati u uspomeni kao sinonim za pandemiju Covid-19? Zoom, dakako! Riječ je o poznatoj aplikaciji za chat i video konferencije koju su mnogi koristili pri "radu od doma". Iza projekta stoji kompanija Zoom Video Communications Inc. sa sjedištem u gradu San Jose, Kalifornija.

Što mislite kako se kretala zadnjih godina cijena dionice Zoom-a? Pogledajte sljedeći grafikon i vjerojatno će se pokazati da ste bili u pravu:

Dakle, vrijednost dionice Zooma danas (69.45 USD – 14. ožujka 2023.) vrijedi manje nego u nekim periodima prije pandemije (u ljeto 2019. vrijedila je preko 100 USD). Jasno, na vrhuncu pandemije (listopad 2020.) vrijednost je dosegla oko 560 USD, ali smirivanjem pandemije se poprilično "smirila" i vrijednost dionice Zooma. A to je, kako smo i rekli, najpoznatija "pandemijska aplikacija"! Što je sa svim onim stotinama i tisućama projekata koji su manje poznati i manje korisni? I u njih se ulagalo, dosta, gdje su sad? Nema ni njih, nema ni novca, a ne čudi stoga da nema više ni SVB-a.

Dobro, SVB je bila banka koja se istaknula u poslovanju s tehnološkim startupovima koje je kraj pandemije pomeo sa scene, ali gdje je sav novac? Jer depozitari su došli, pojavili se pred vratima, i čuli da novca nema. A novca nema jer ga je banka uložila. Gdje? Banke najčešće ne vole rizik. Vole spremiti novac od spekulanata, ali same ne bi pretjerano spekulirale, tako da je SVB (kao i brojne druge banke diljem svijeta) veliku količinu novca jednostavno investirao u američke državne obveznice. Zašto baš tamo? Zato jer je to tradicionalno, još uvijek, jedno od najsigurnijih mjesta na svijetu za investiranje.

Ali na obveznicama se generalno ne može baš puno zaraditi, zar ne? Točno, ali nije ni bitno. Ljudi, banke i razne financijske institucije ne kupuju obveznice da bi "puno zaradili" već da bi spremili novac na relativno sigurno, a usput ipak nešto zarađivali, da ga se malo skloni od stalne inflacije... I to je dobra opcija u dobra (normalna) vremena, ali što kad dođu vremena (aktualna!) visoke inflacije?

Problem, veliki problem. U slučaju SAD-a (kao i diljem svijeta), centralna banka (FED) počela je dizati kamatne stope, kako bi smirili inflaciju, ali to je ubojito toksična kombinacija za ovu vrstu ulaganja (one koji su se odlučili za obveznice) jer vrijednost obveznica pada (jasno je i zašto – njihov prinos je premali da bi "preskočio" visoku inflaciju).

Dobro, idemo polako i idemo redom. Dakle, SVB je uredno novac svojih depozitara (tehnoloških startup kompanija, uglavnom), ulagao u državne obveznice nadajući se da će si tako dugoročno osigurati velike dobitke (i bi da je pandemija potrajala, recimo, deset godina!). No, kad je situacija postala sve lošija za ove startup kompanije, koje su imale nešto uspjeha unutar same pandemije, počelo im je prijetiti propadanje. Da bi to pokušali spriječiti brzo su pohitali u SVB da bi digli svoj novac i spasili svoje projekte – mnogima će to biti uzalud jer projekt koji ne može stajati na svojim nogama mimo lockdowna ne može biti dugoročno uspješan. Ali SVB nema novca! Kako nema? Pa u obveznicama je. I što onda? Ne mogu ovim prvim prestrašenim poduzetnicima reći da novca nema, zar ne? Ne mogu, pa ni ne smiju po zakonu. I to je dovelo SVB do jedine moguće situacije – morali su početi prodavati svoje investicije u obveznicima, gomilajući pritom gubitke... samo da bi mogli vratiti novac ovima koji sad dolaze po novac za spašavanje svojih firmi!

I proširila se panika. Počelo se pričati da SVB nema novca (a nema). I u roku od 48 sati prestrašeni depozitari su nahrupili po svoj novac i.... kraj, banka se srušila.

Tko je kriv? Financijski upravitelji banke, prije svega. Ulagali su kratkoročne depozite u dugoročne obveznice. To je pomalo apsurdno, skoro pa početnička pogreška. Kako je to moguće? Bili su, izgleda, vrlo naivni. Ponijelo ih je startup šarenilo i vjerovali su da će ovi sigurno poslovno uspjeti, a prekidom lockdowna pokazalo se upravo suprotno.

Je li to kraj priče? Ne, možda je tek početak. Panika se širi s razlogom. Praksa koja je potopila SVB može potopiti i druge banke, ovisno o tome koliko su same bile izložene krivim procjenama (a sigurno jesu).

Američki predsjednik Joe Biden pokušao je uvjeriti javnost da je situacija pod kontrolom rekavši: "Amerikanci mogu imati povjerenja da je bankarski sustav siguran". Potencijalno loša strategija – sama činjenica da se predsjednik obraća i daje ovakvu izjavu sugerira da nešto nije u redu, a ne da je "sve ok"!

Dionice banaka, uključujući one američke "velike četvorke" - JPMorgan Chase, Bank of America, Wells Fargo i Citibank - oštro su pale zbog straha od "zaraze u financijskom sektoru". First Republic Bank, banka srednjeg ranga sa sjedištem u San Franciscu, zabilježila je pad cijene dionica preko 60%... Dionice banaka u Europi i Aziji također su pretrpjele značajan udarac.

U Britaniji, financijske vlasti objavile su da su omogućile prodaju lokalne podružnice SVB-a HSBC-u, najvećoj europskoj banci, kako bi zaštitili 6,7 milijardi funti (8,1 milijardi USD) u depozitima.

Glavne američke banke izgubile su gotovo 190 milijardi dolara od početka "rasprodaje", a situacija još nije gotova. SVB bi mogao biti početak. Ako se sruši još nekoliko banaka kreće "pandemija", ne virusa već posrnulih banaka, a u ovom trenutku i u ovakvoj globalnoj situaciji to uopće nije teško zamisliti.