ANALIZA/Kako je rat u Ukrajini olakšao SAD-u da izoluje Kinu na Pacifiku

Godinu dana nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Si Jinpingova podrška Vladimiru Putinu otvorila je vrata Sjedinjenim Državama i partnerima na Pacifiku da ojačaju ponekad narušene odnose na štetu Pekinga, piše CNN.

Samo u proteklih nekoliko mjeseci, Japan se obavezao da će udvostručiti troškove odbrane i nabaviti oružje dugog dometa od SAD-a; Južna Koreja je priznala da je stabilnost u Tajvanskom moreuzu od suštinskog značaja za njenu bezbjednost; Filipini su objavili nova prava pristupa američkim bazama i razgovaraju o zajedničkim patrolama u Južnom kineskom moru s Australijom, Japanom i Sjedinjenim Državama.

To bi mogle biti najveće inicijative, ali to su daleko od jedinih događaja zbog kojih je Kina sve više izolovana u svom dvorištu jer odbija da osudi invaziju, dok istovremeno vrši vojni pritisak na samoupravu ostrvo Tajvan.

Analitičari kažu da bi se sve ove stvari vjerovatno dogodile bez rata u Ukrajini, ali rat i kineska podrška Rusiji su pomogli da se ovi projekti završe.

Uzmimo situaciju Japana, zemlje ograničene u svom ustavu nakon Drugog svjetskog rata na "samoodbrambene" snage. Sada će od SAD kupiti krstareće rakete dugog dometa Tomahawk.

"I lično imam snažan osjećaj hitnosti da bi Ukrajina danas mogla sutra biti istočna Azija", rekao je japanski premijer Fumio Kishida na velikoj odbrambenoj konferenciji u Singapuru prošlog ljeta.

U decembru je Kishida nastavio s tim planom da udvostruči potrošnju na odbranu Tokija dok je nabavio oružje s dometom daleko izvan japanske teritorije.

“Japanci su svakako primijetili situaciju u Ukrajini i zbog toga se osjećaju ranjivijim kao nacija”, rekao je John Bradford, viši saradnik na S. Rajaratman School of International Studies u Singapuru.

A naročito se osjećaju ranjivo u odnosu na Kinu.

Narodnooslobodilačka vojska godinama raste i modernizuje svoje snage. Peking je u nedjelju objavio svoj vojni budžet za 2023. godinu, koji će se povećati za 7,2%. To je bio prvi put u protekloj deceniji da je stopa rasta vojnog budžeta povećana tri uzastopne godine.

"Oružane snage bi trebale intenzivirati vojnu obuku i spremnost u svim smjerovima, razviti nove vojne strateške smjernice, posvetiti veću energiju obuci u borbenim uslovima i uložiti dobro koordinisane napore za jačanje vojnog rada u svim pravcima i domenima", rekao je odlazeći premijer Li Keqiang u izvještaju o radu vlade.

Kineska vladajuća Komunistička partija godinama vrši pritisak na Tajvan. Ona vidi ostrvo kao dio svoje teritorije, uprkos tome što ga nikada nije kontrolisala, a kineski lider Xi je više puta odbijao da isključi upotrebu sile u "ponovnom ujedinjenju" sa kineskim kopnom.

Postoji zabrinutost da bi Kina jednog dana mogla tretirati Tajvan kao što je Rusija tretirala Ukrajinu.

Lideri u Tokiju rekli su da je mir preko Tajvanskog moreuza od suštinskog značaja za sigurnost Japana. To zaista nije ništa novo, ali hitnost u Japanu jeste.

U ovoj klimi, rukovodstvo Južne Koreje gleda na Tajvan kroz sličan objektiv.

"Mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu su od suštinske važnosti za mir i stabilnost na Korejskom poluostrvu i neophodni su za bezbjednost i prosperitet regiona u cjelini", rekao je nedavno za CNN ministar inostranih poslova Park Jin.

U Seulu postoji zabrinutost da će, ako američke snage budu uvučene u bilo kakav sukob s Kinom oko Tajvana, Južna Koreja izgledati ranjivo u očima Kim Jong Una u nuklearno naoružanoj Sjevernoj Koreji.

To je dovelo do poziva da se Južna Koreja više oslanja na vlastitu samoodbranu, uključujući i pozive da ona nabavi vlastito nuklearno oružje.

U međuvremenu, Seul i Tokio bliže sarađuju na pitanjima odbrane, uključujući zajedničke pomorske vježbe sa SAD-om.

Južna Koreja također vidi sve veću potražnju za oružjem koje proizvodi, poput tenkova, haubica i borbenih aviona.

Potpisala je više milijardi dolara vrijedan sporazum sa Poljskom, susjedom Ukrajine na Zapadu i dijelom NATO alijanse koju predvode SAD, za sve te stavke. A prodaje ih i u regionu.

Prošlog mjeseca, Korea Aerospace Industries je najavila da će Maleziji prodati 18 svojih lakih borbenih aviona FA-50.

Drugi operater tih FA-50 su Filipini. Manila je također kupac ratnih brodova i patrolnih brodova korejske proizvodnje.

A mreža saradnje postaje još složenija.

Filipini su u pregovorima sa SAD, Australijom i Japanom o zajedničkim patrolama u Južnom kineskom moru, gdje Kina okupira ostrva na koja Filipini takođe polažu pravo.

A Manila je prošlog mjeseca pristala dati Washingtonu veći pristup vojnim objektima na arhipelagu.

Analitičari kažu da je Kina možda sama sebi bila najveći klevetnik kada su u pitanju Filipini, bez obzira na to što je radila u vezi s ukrajinskim ratom.

Bivši predsjednik Rodrigo Duterte nije bio obožavatelj Washingtona i tražio je načine da sarađuje s Pekingom. Ali Kina nikada nije pokazala nikakvu zahvalnost za to, a njegov nasljednik, Ferdinand Marcos Jr., pokazao je da želi raditi sa SAD-om i njihovim saveznicima, kažu analitičari.

“Teško je novoj Marcosovoj administraciji opravdati prilagođavanje političkim preferencijama Pekinga kada prethodni pokušaji prethodne vlade nisu bili uzvraćeni,” rekao je Jeffrey Ordaniel, direktor pomorske sigurnosti na Pacific Forumu i docent na Međunarodnom univerzitetu u Tokiju .

„Neprekidno maltretiranje od strane Pekinga, kao što smo vidjeli u slučaju kineske obalne straže koja je laserom zaslijepila mornare obalske straže Filipina, samo je pomogla da se napravi argument za jači savez“ sa Vašingtonom, rekao je Blake Herzinger, nerezidentni saradnik i stručnjak za politiku odbrane Indo-Pacifika na Američkom institutu za preduzetništvo.

Pritisak Kine na Filipine ima posljedice na suprotnoj strani Južnog kineskog mora, kažu analitičari.

Ipak, Ukrajinski rat nije bio od pomoći u jednom ključnom američkom partnerstvu u Indo-Pacifiku, neformalnom Quad savezu koji povezuje SAD, Japan, Australiju i Indiju, prema analitičarima.

Indija, za razliku od ostale tri članice, nije osudila Putinovu invaziju na Ukrajinu.

“Kada su SAD, Australija i Japan pokušali osuditi Rusiju putem zajedničke izjave, Indija je to odbila... Indija je tvrdila da se Quad bavi samo indo-pacifičkim izazovima, a budući da Rusija nije u regiji, ne može se govoriti o ovoj temi,” rekao je Derek Grossman, viši obrambeni analitičar u RAND Corporation.

Ali rekao je da podjela u Quadu zapravo ne odvlači pažnju od njegovog cilja.

"Quad je o tome kako se nositi s Kinom", rekao je Grossman.