'Odreći ću se socijalne pomoći! Ne dam kuću državi, pa gdje će živjeti mojih četvero djece?'

Otići ću u Centar za socijalnu skrb kako bih razvrgnula zahtjev za pomoć. Početkom godine, kad sam ga potpisivala, nitko mi nije rekao da će se država uknjižiti na moju nekretninu koju sam krvavo stekla, rekla nam je Snježana Rebrović, samohrana majka četvero malodobne djece.

Navodi kako je za kuću, koju je kupila u Kolarevu Selu, kraj Bjelovara, otplaćivala tri godine u mjesečnim ratama od 400 eura. Sad je na nju sjela država. Naime, Zakon o socijalnoj skrbi propisuje da država automatski stavlja zabilježbu na sve nekretnine koje posjeduju primatelji socijalne pomoći, pa i onu jedinu, zbog čega neki u strahu da će izgubiti dom povlače zahtjeve za pomoć. Prema podacima pučke pravobraniteljice, najmanje 530 siromašnih građana zbog ove odredbe odustalo je od socijalne pomoći iako nema osnovnih sredstva za život.

- Tih 15.000 eura, koliko sam platila krov nad glavom za mene i djecu, plaćala sam otkidajući nam od usta i odričući se najnužnijeg - navodi samohrana majka.

Jako je razočarana novim zakonom koji će njezino četvero djece nakon njezine smrti ostaviti bez krova nad glavom. Pita i gdje će njezina djeca živjeti kad nje ne bude.

- Kažem li da sam šokirana, onda je to blagi izraz. Moja djeca su u dobi od 11, 13, 15 i 16 godina. Kako će oni skrbiti o meni, kad su još malodobni? Ne dao Bog da se meni nešto desi. Djecu će izbaciti iz kuće, koja će zatim pripasti nekom trećem. A kuda će moja djeca? Uzeti nam ono do čega smo odricanjem došli je apsurd - govori.

S druge strane, nastavlja, država je prema nekome, a to su oni koji najviše imaju, široke ruke i daje im preko kruha i pogaču, dok ljude koji su stjecajem okolnosti pali u siromaštvo gazi do kraja.

- Ne mogu nikome dati kuću jer je to jedino što imamo - govori 52-godišnja žena.

Nekad je radila i bila je sretna što je imala posao. U bjelovarski kraj se doselila iz Like. Navodi kako je morala voditi skrb o djeci te se stoga i obratila državi za pomoć. Svima su puna usta natalitetne politike, a s druge strane ako netko ima više djece, kao što je njezin slučaj, onda to ta ista država kažnjava propisima poput ovoga. Ova obitelj živi od 2180 kuna dječjeg dodatka, odnosno 289,33 eura i 2500 kuna, odnosno 331,80 eura socijalne pomoći. Na rastanku nam je rekla kako ju je na novi propis upozorila susjeda koja je odbila staviti potpis na državnu pomoć jer je bila upoznata sa zakonom koji je donesen lani. Podsjetimo, resorni ministar Marin Piletić poručuje kako korisnicima nipošto imovina neće biti oduzeta.

- Ključna poruka je da ta zabilježba korisnicima apsolutno ne znači ništa, ne može se plasirati informacija da će im imovina biti oduzeta ili nešto takvoga tipa - rekao je Piletić.

Radi se o jamstvu države da se u slučaju nasljeđivanja ili prodaje nekretnine vrati ono što su korisnici socijalne pomoći dobivali. Zakonska je obveza, poručuje, pomagati i uzdržavati roditelje ili ukućane te da se ne može očekivati da netko tko nije htio za života pomoći kasnije naslijedi nekretninu i proda je radi vlastite dobrobiti.

- Korisnik od te zakonske obveze nema rizika da će mu država tijekom života ili dok prima naknadu bilo što krivo učiniti. Poruka je jasna - država stoji na raspolaganju za sve oblike socijalne pomoći - poručio je ministar.

Pravnici objašnjavaju da upisom zabilježba tražbine na nekretnini korisnika u korist države jasno proizlazi da se radi o potraživanju, koje će Hrvatska kad-tad imati prema određenim ljudima. Upisom zabilježbe tražbine na nekretnini korisnika država se osigurava za naplatu tog potraživanja, a ona ostaje na nekretnini i u slučaju kad se vlasnik nekretnine promijenio.

Promjena vlasništva će nastati prilikom nasljeđivanja, a tad će nasljednici biti dužni vratiti Hrvatskoj sve troškove, koji su bili isplaćeni pokojnom korisniku, s time da je njihova odgovornost ograničena do vrijednosti naslijeđene imovine.

- S pravom se moramo zapitati u kakvu se to državu pretvaramo. Sustav socijalne pomoći želimo pretvoriti u morbidno nastrani križanac bankara i lihvara, kojima je klijent sirotinja, a dobivenu pomoć za goli život moraju vraćati nakon smrti - poručio je za saborskom govornicom Domagoj Hajduković, zastupnik Socijaldemokrata.

Ova država ne daje socijalnu pomoć, nego valjda socijalni kredit ili pozajmicu, upozorava.

- Ne zovimo to pomoći, nego kreditiranjem građana - poručio je Hajduković.

Naveo je kako u Hrvatskoj ima oko 46.000 primatelja socijalne pomoći koji će, kako bi ostvarili pravo, morati pristati da im se država upiše na nekretninu čak i ako se radi u derutnoj kućici na Baniji ili u nekom drugom dijelu zemlje.

- Hoće li se država zaista spasiti ako se upiše na neku trošnu kućicu u Glini koja nema apsolutno nikakvu tržišnu vrijednost - upitao je Hajduković.

Podsjetio je i kako ova ideja nije nova, odnosno da je ista postojala i 2013., ali se od nje brzo odustalo. Rekao je i kako je prije nekoliko mjeseci pitao ministra što misli o spornom institutu, a iz odgovora koji je dobio jasno je, kaže, da država to ne namjerava mijenjati.

- Na kraju dana poruka države građanima je da sve čemu se mogu nadati jest socijalni kredit ili pozajmica. Ako na to ne pristajete, izvolite na ulicu - poručio je Hajduković.

Poziva Vladu i resornog ministra da još jednom dobro razmisle o ovom institutu te da u konačnici od njega odustanu. 

Ministar Piletić u srijedu je izjavio kako se korisnici mjere ne moraju bojati.

- Zbog reformi moramo ići u izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, time ćemo se baviti ove godine. Taj članak Zakona bit će temeljito preispitan što je konsenzus vladajuće koalicije – minimalno ćemo maknuti prvu nekretninu, odnosno onu koju su koristili korisnici zajamčene minimalne naknade - rekao je Marin Piletić.

- Ovo nije Vlada koja želi otimati, nego pomagati. Podsjećam da korisnici naknade imaju pravo i na naknadu za ugroženog kupca energenta što iznosi 500 kuna. Imaju pravo i na jednokratne pomoći - dodao je.