POTRES KOJI JE POTRESAO VIŠE OD ZEMLJE: Geopolitičke posljedice velike tragedije koja je pogodila Tursku i Siriju

Strašan potres koji je pogodio Tursku i Siriju šokirao je svijet. Broj mrtvih nezaustavljivo raste.

Prema zadnjim informacijama poginulo je preko 5000 osoba, a brojka bi mogla još i rasti, ne samo zbog činjenice da se tijela i dalje izvlače iz ruševina već i zbog toga što su se mnogi preživjeli našli na zimskoj hladnoći bez krova nad glavom. U ovom trenutku traje borba za preživjele jer u najgorem scenariju među njima će početi rasti broj mrtvih što bi na ovu strašnu tragediju dodalo još jednu.

U isto vrijeme već sad je jasno da će ovaj potres, najveći u zadnjih nekoliko generacija - iako govorimo o poprilično trusnom području - imati i političkih pa i geopolitičkih posljedica.

Potres dolazi u jeku turske predsjedničke kampanje. Izbori su zakazani za svibanj, a već neko vrijeme isti se tretiraju kao najveći politički izazov po turskog predsjednika Erdogana koji je već dugi niz godina na vlasti. Je li ova tragedija nešto što će mu pomoći u ponovnom osvajanju vlasti ili pak nešto što bi ga moglo koštati vodstva u zemlji koju oblikuje toliko dugo?

Sve će ovisiti o tome kako će država reagirati, koliko će biti u stanju brzo pomoći unesrećenima. U ovom trenutku narod očekuje vodstvo, no znamo da ovakve dramatične situacije mogu učvrstiti ili pak srušiti povjerenje u vlast.

Jer neka pitanja će odmah doći na red, doslovno čim se "prašina slegne". Naime, u potresu je, prema trenutačno dostupnim informacijama (u Turskoj i Siriji) srušeno oko 6.000 zgrada. To su ogromne brojke. Stručnjaci ukazuju da je ovo rezultat vrlo loše građevinske regulacije te nedostatka brige za protupotresnu izgradnju iako se zna da je ovo trusno područje te da se ovakav potres, mada je ovaj bio iznimno velike snage, svakako mogao očekivati.

Prema podacima seizmičkih službi ovo je bio najveći potres u Turskoj u skoro cijelom stoljeću, odnosno do 1939. godine. Tada je u ogromnom potresu poginulo oko 30.000 ljudi. U zadnjih četvrt stoljeća Tursku je pogodilo čak sedam potresa magnitude preko 7.0, no ovotjedni je bio najsnažniji.

Brojne zemlje poslale su i obećale pomoć - naročito Turskoj. Frapantni anti-humanizam na snazi je u izjavama pojedinih zapadnih zemalja koje očito namjerno ne žele adresirati tragediju na sirijskoj strani iz političkih razloga i to unatoč činjenici da je stradalih možda i najviše upravo u provinciji Idlib gdje se nalaze ostaci poražene militantne vojske koju su Zapad i saveznici godinama podupirali u borbi protiv sirijskih vlasti i predsjednika Assada.

Ovo je bio idealan primjer da se ljudski život stavi iznad politike, odnosno da zemlje koje su godinama bile agresori preko posrednika - što je u Siriji rezultiralo smrću više stotina tisuća ljudi - barem malo operu vlastito lice i krvave ruke, no očito smatraju da im to jednostavno ne treba.

Ruski vojnici na ulicama Aleppa nakon potresa, 7. veljače 2023. (izvor: AP Photo/Omar Sanadiki)

No, čak i zemlje koje šalju pomoć u regiju i nemaju nužno političkih barijera tamo će se suočiti sa situacijom koja će spašavanje unesrećenih učiniti težom. Vrijeme je hladno i mokro, više od prosjeka za ovo doba godine.

Nadalje, sjeverozapad Sirije, koji je snažno pogođen, već je bio dom za oko 4 milijuna ljudi koji su se oslanjali na humanitarnu pomoć. To su relevantni podaci UN-a. Tu su brojne žene s djecom koje se već bore protiv teških zimskih uvjeta, ali i izbijanja kolere.

Situaciju, dakako, komplicira činjenica da je Sirija formalno još uvijek u ratu i vlasti sigurno neće olako otvoriti pristup prema Idlibu pošto se tamo nalazi najveća koncentracija ekstremističkih snaga koje su Idlib pretvorile u svoju utvrdu tijekom povlačenja se iz drugih dijelova zemlje gdje su poraženi u borbama sa sirijskom vojskom.

Mnogi u Idlibu već nekoliko godina proživljavaju tragičnu sudbinu, a tu se svakako nalaze i brojni civili koji su žrtve ratnog vrtloga te su završili na poraženoj strani i žive pod upravom skupina koje se mogu slobodno nazvati terorističkima.

Ne može se ni odbaciti mogućnost da bi devastacija na prostoru Idliba mogla biti okidač za neku buduću vojnu operaciju jer Damask već dugo vremena čeka na povoljnu priliku da vrati kontrolu nad cijelim svojim teritorijem, a Idlib je jedna od glavnih meta.

U Turskoj pak, kako smo i sugerirali, ovaj potres će se direktno odraziti na predsjedničke izbore u svibnju. Katastrofe poput ovih mogu imati dalekosežne posljedice - sjetimo se velike eksplozije u bejrutskoj luci i do koje mjere je to utjecalo na Libanon. Dobro, ono nije bila prirodna katastrofa, no po svemu sudeći ljudski nemar u oba slučaja sad dovodi do velikog broja žrtava.

Pojedini izvori u Turskoj, svakako i iz redova opozicije, tvrde kako vlasti već sada ne djeluju dovoljno brzo te da nemaju ni dovoljno sredstava za nošenje s katastrofom ovakvih razmjera.

Turski predsjednik Erdogan je danas proglasio 10 pogođenih turskih pokrajina zonama katastrofe te je uveo izvanredno stanje na tri mjeseca. To će omogućiti vlastima da zaobiđe parlament u donošenju novih zakona i ograniči ili suspendira prava i slobode.

No, svaka percepcija da vlasti ne čine dovoljno ili da nisu učinile dovoljno - a to uključuje i činjenicu da do sad nisu uvedena stroža pravila po pitanju izgradnje u zemlji koja je sklona potresima - direktno će se odraziti na predsjedničke izbore ovog proljeća.

Jasno, opozicija će pokušati kapitalizirati na ovoj situaciji, ali mogao bi i Erdogan. Suočavao se on s potresima i ranije... i požarima te drugim prirodnim katastrofama te je uvijek sve uspio okrenuti u svoju korist uspješnom implementacijom nacionalističke retorike.

Neki danas u ovom potresu vide možda i pad Erdogana, ali moguć je i sasvim drugačiji scenarij, da će ga ovo dodatno učvrstiti.

Inače sam potres, odnosno dva potresa skoro pa iste snage u razmaku od nekoliko sati, dolaze u trenutku poprilično napetih odnosa između Turske i Zapada. Jasno, sada će se te trzavice na neko vrijeme zaboraviti jer ne bi bilo prikladno ih iznositi u javnosti u trenutku tragedije, ali dan prije velikog potresa Erdogan je u oštrom govoru poručio kako će Zapad "platiti" zbog aktualnog odnosa prema Turskoj.

O čemu se radi? Zapadne ambasade i konzulati svojim su građanima poručili da budu na oprezu ako odlaze u Tursku, odnosno da je eventualno i izbjegavaju, zbog opasnosti od nemira ili napada. Sve to je pak reakcija na turske prosvjede zbog paljenja Kurana u Švedskoj (i drugdje), a te provokacije su pak krenule nakon što je Turska odbila Švedskoj dati dopuštenje za ulazak u NATO savez. Sve to zajedno je pak u širem kontekstu direktno vezano uz rat u Ukrajini i činjenicu da su odnosi između Erdogana i ruskog predsjednika Putina svakako predobri prema mišljenju brojnih ukrajinskih zapadnih saveznika!

Drugim riječima, imamo prirodnu katastrofu i tragediju, ali ista dolazi u vrijeme "geopolitičkih potresa" te cijelu priču čini još dramatičnijom. Erdogan, koji svoju sve autoritarniju vlast u Turskoj učvršćava godinama, postao je "trn u oku" mnogima na Zapadu (možda ponajviše SAD-u koji prezire sve vrste saveznika koji se "otimaju kontroli") i ne bi iznenadilo da u ovoj situaciji navijaju za to da ga ova prirodna katastrofa sruši s vlasti. No, on se pokazao otporan na sve izazove, uključujući i pokušaj državnog udara 2016. koji je, u najmanju ruku, bio "blagoslovljen" od strane SAD-a.

Povrh svega toga ovi potresi dolaze u trenutku dok se počelo spominjati moguće pomirenje između Turske i Sirije. Može li zajednička tragedija postati katalizator za pomirenje? Ako bi se to dogodilo to bi bila barem jedna svjetla točka u ovoj priči o patnji dva naroda.