LUKSUZNI ŽIVOT PUTINOVE BIVŠE ŽENE: Dok Rusija granatira Ukrajinu, Ljudmila po Evropi broji nekretnine i pliva u milionima

Svijet
LUKSUZNI ŽIVOT PUTINOVE BIVŠE ŽENE: Dok Rusija granatira Ukrajinu, Ljudmila po Evropi broji nekretnine i pliva u milionima
Stan pripada suprugu bivše žene ruskog predsjednika Vladimira Putina, Ljudmile Očeretnaje, no čovjek koji mi otvara vrata kaže da bi mogao biti moj - za određenu cijenu, piše reporterka Politika Leoni Kijevski na početku svog teksta o istrazi imovine bivše supruge ruskog predsjednika i njenog sadašnjeg muža.

Stan pripada suprugu bivše žene ruskog predsjednika Vladimira Putina, Ljudmile Očeretnaje, no čovjek koji mi otvara vrata kaže da bi mogao biti moj - za određenu cijenu, piše reporterka Politika Leoni Kijevski na početku svog teksta o istrazi imovine bivše supruge ruskog predsjednika i njenog sadašnjeg muža.

Muškarac je zdepast, odjeven u usku bijelu majicu i govori ruskim naglaskom. Predstavlja se kao Vladimir i kaže da je poslovni partner Artura Očeretnija, vlasnika stana, i da bi mogao posredovati u dogovoru ako bi netko bio zainteresiran za kupovinu. S njim je mršava žena duge plave kose i mali dječak. Iza njih proteže se uzak hodnik, iza kojeg se nazire stan.

Smješten 20 minuta hoda od plaže u Marbelji, ljetovalištu u mondenoj španjolskoj regiji Kosta del Sol prepunoj slavnih osoba, stan je vrijedio oko 1,1 miliona evra kada je kupljen 2014. godine, a cijene nekretnina od tada samo rastu, prenosi Jutarnji list.

„Ovo je velik, velik stan“, kaže Vladimir. „Posve je novo“, kaže on, obećavajući da će organizovati posjetu. Reporterka Politika ističe da je nedjeljama istraživala evropsku luksuznu imovinu koju su Ljudmila Očeretnaja i njen sadašnji suprug Artur stekli u desetak godina otkako se njen brak s ruskim predsednikom raspao.

Od razvoda, Očeretnaja je vodila intenzivan privatan život – čak je i njen brak 2015. s Očeretnijem, inače ljubiteljem Ajronmen triatlona koji je više od 20 godina mlađi od nje, držan u tajnosti sve dok novinari nisu otkrili da je promjenila prezime. Obilazak njihovog stana ponudio bi uvid u to kako žive i šta sve milioni evra ruskog novca mogu kupiti. Nije teško shvatiti zašto bi Očeretnijevi htjeli stan staviti na tržište. Par nije na spisku sankcija Evropske unije, ali to bi se brzo moglo promijeniti – London je već stavio Očeretnaju i njenu odraslu djecu pod sankcije. Ako bi Brisel slijedio taj primjer, ovaj stan, kao i ostatak njihove evropske imovine, odjednom bi im mogao iskliznuti iz ruku.

1651762557-h-55386734-2048x1348

Autorka ističe da nikada nije uspjela razgovarati s Očeretnajom ili njenim suprugom dok je putovala Evropom sljedeći trag njihovog ulaganja u nekretnine. No, ono što je otkrila tokom istraživanja postavlja pitanja o tome šta je tačno potrebno da se nekome nametnu sankcije. Također, otkrila je kako se stvar mijenja, dok se Evropska unija muči s problemom kako se nositi s velikim količinama često nezakonito stečene imovine koja se gomilala gotovo neregulisano pre nego što je ruski rat u Ukrajini izokrenuo udoban ‘odnos‘ između ruskog novca i nekih od najluksuznijih evropskih odredišta, prenosi Politiko.

Brak s Putinom i i milioni od zgrade blizu Kremlja

Ruskom se predsjedniku teško može približiti više od Očeretnije. Ljudmila je bila u braku s Putinom 30-ak godina, tokom njegovog uspona do najmoćnije osobe u zemlji. Vjenčali su se 1983. godine, kada je Putin bio niži zvaničnik KGB-a u Lenjingradu, sada Sankt Peterburgu, a Ljudmila stjuardesa u ruskoj kompaniji Aeroflot. Slijedila ga je u Drezden u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, gde je raspoređen kao agent. Nakon pada Berlinskog zida, sovjetski par i njihove dvije ćerke vratili su se u Sankt Peterburg, gde je Putin započeo svoju političku karijeru u kabinetu gradonačelnika.

Kao supruga političara, Ljudmila Očeretnaja – tada imena Ljudmila Putina – držala se relativno neprimjetno. Nastavila je svoju karijeru sve dok Putin nije izabran za premijera, a zatim je pomogla u stvaranju i vođenju centra posvećenog promovisanju ruskog jezika. Ljudmila je prisustvovala prigodnim državnim večerama i obavljala druge dužnosti prve dame, poput predstavljanja božićnog drvca u Kremlju, ali uglavnom se držala podalje od svjetla pozornice.

„Teško je zamisliti, ali u to su vrijeme oboje izgledali prilično provincijalno, prilično nesigurni kako da se ponašaju“, rekla je Nina Hruščova, profesorka međunarodnih odnosa u Njujorku i praunuka bivšeg sovjetskog zvaničnika Nikite Hruščova.

“Sjećam se da je njenog odjevanja… bilo prilično loše, iako je pokušala da angažuje najboljeg ruskog dizajnera odjeće”, rekla je.

Kako je Putin učvršćivao vlast, počeli su da je pojavljuju izveštaji o drugim ženama u Putinovom životu, uključujući osvajačicu zlatne olimpijske medalje, gimnastičarku Alinu Kabajevu. Ljudmila je postala „gotovo nevidljiva“, rekla je Hruščova. “

Brak je možda završio 2013. godine, ali aspekti veze – posebno njena finansijska komponenta – nastavljeni su. Kada je Vladimira Putina 2014. godine državna novinska agencija pitala planira li da se ponovo oženi, ruski je predsjednik odgovorio šalom.

„Prvo moram oženiti svoju bivšu suprugu Ljudmilu, a onda ću misliti na sebe“, rekao je. Kao dio svojih nastojanja da promoviše ruski jezik, Očeretnaja je osnovala udruženje pod nazivom Centar za razvoj ruskog jezika, koji je kasnije preimenovan i prenamjenjen u Centar za razvoj međuljudskih komunikacija. Godine 2016. ruski su mediji otkrili da se udala za Očeretnija, predsjednika uprave tog udruženja.

Udruženje je donijelo još jednu povlasticu – tokom Putinove vladavine stekla je zgradu bivše vlade u središtu Moskve, koja je nekad pripadala dedi ruskog pisca Lava Tolstoja. Kuću je obnovilo i proširilo vladino odjeljenje za imovinu, koji je zgradi dodao dva nova sprata, kako je otkrilo antikorupcijsko udruženje ruskog zatvorenog vođe opozicije Alekseja Navaljnog.

Nekretnina je potom predata Ljudmilinom udruženju, a čini se da ju je bivša prva dama iskoristila prilično produktivno. Smještena tek 5 minuta hoda od Kremlja, zgrada donosi milione dolara kroz najam, koji se, prema istraživanju Rojtersa, plaća firmi registrovanoj na njeno djevojačko prezime.

Pranje novca

Brak Očeretnijevih, koji nijedna od strana nije objavila, sklopljen je u razdoblju u kojem se portfelj nekretnina para brzo širio. Stan u Marbelji, za koji je reporterki Politika ponuđeno da ga poseti, jedan je od dva u tom gradu, koje je Očeretni kupio neposredno pre venčanja. Prvi je kupio 2011. za oko 800.000 evra, a drugi 2014. za više od milion evra. Stanovi su u njegovom vlasništvu, kako pokazuju matični dokumenti do kojih je došao Politiko. Javni beležnik Rafael Rekuena iz Marbelje, koji je zastupao Očeretnija tokom prodaje, odbio je da komentariše transakciju, pozivajući se na španska pravila o poverljivosti.

Stanovi se nalaze se u kompleksu zaštićenom crnim vratima. Zvona bez imena na vratima ne otkrivaju ko unutra živi. Između dva stana nalazi se dobro zaliven vrt, a tu je i nekoliko bazena. Neke od osoba koje su posedovale imovinu u Marbelji su glumci Hju Grant i Šon Koneri. Putin poseduje vilu u susednoj La Zagaleti, turističkoj zajednici, prema izveštajima lokalnih medija. Poslednjih decenija to je područje postalo magnet za ruski novac, prema Havieru de Luisu, lokalni stručnjak za nekretnine. U Marbelji zvanično živi oko 3000 Rusa, rekao je, dodavši kako misli da je stvarni broj puno veći.

„Mnogi Rusi ulažu svoj novac u nekretnine kao investiciju. Kupuju, prodaju – to im je izvor prihoda“, kaže de Luis. Onima koji žele prikriti izvor nezakonito stečenih sredstava, tržište nekretnina nudi mnoštvo prilika da ih ‘operu‘.

„Pranje novca je ulje koje podmazuje mašineriju“, rekao je. U Marbelji se to uglavnom sređuje kupovinom građevinskih dozvola za pojedinačne kuće ili veće projekte kao što su hoteli — i zatim ih se prodaje pre nego što radovi počnu, navodi de Luis. Još jedna uobičajena strategija u sektoru nekretnina je uzimanje kredita za kupovinu nekretnine, da bi ga se zatim vraćalo malim uplatama koje se slabije prate.

1669209291-untitled-134543554456456546565645646r4r43-2048x1152

Stan kupljen 2014. pružao je još jednu veliku prednost – od 2013. španski zakon odobrava boravišne dozvole onima koji ulože najmanje 500.000 evra u španske nekretnine. Ove tzv. zlatne vize omogućuju neograničena putovanja u 27 zemalja u šengenskom području EU-a i pravo da se eventualno podnese zahtev za stalni boravak u Španiji. Na pitanje je li se Očeretni poslužio ovim konceptom, špansko ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je pitanja ministarstvu spoljnih poslova, koje je odbilo „da otkrije lične podatke trećim stranama“.

Reporterka ipak nije uspela posjetiti stanove Očeretnija. Dan nakon što ga je upoznala, Vladimir je poslao poruku da je krivo razumeo te da su vlasnici zainteresovani samo za kupovinu, a ne za prodaju.

„Mislio sam da želite prodati stanove svojih rođaka“, napisao je. „Ništa ne prodajemo. Oprostite na previdu. Pijatan dan!“.

Nisu pod sankcijama, ali…

No, da se Očeretnijevi žele rešiti svojih nekretnina u Marbelji, kako je rečeno, imali bi dobar razlog za to – naime, rizikujuu gubitak pristupa imovini i novcu ako postanu meta EU sankcija. Od Putinove invazije punog opsega na Ukrajinu u februaru prošle godine, Sjedinjene Države, EU i Velika Britanija sankcionisale su velik broj osoba za koje se veruje da su na neki način odgovorne za rat, širenje proratne propagande ili za osiguravanje izvora prihoda za Kremlj. EU je uvela sankcije za oko 1400 osoba i subjekata, SAD za gotovo 2500, a Velika Britanija za oko 1600. Ipak, nema punog slaganja oko toga koga bi tačno sankcijama trebalo ciljati.

Velika Britanija je sankcionisala Očeretnaju u sklopu napora da se „udari na Putinovu finansijsku mrežu, pooštravajući nadzor nad predsednikom i njegovim najužim krugom“, ali EU i SAD za sada su i nju i njenog supruga izostavili sa svog spiska. Veliki deo razlika u tome koje osobe sankcionišu SAD, EU i Velika Britanija svodi se na razlike u ciljevima. Tako EU nastoji ne uvoditi kaznene sankcije za postupke iz prošlosti, objašnjava Viktor Vinkler, advokat specijalizovan za politiku sankcija. Umesto toga, namera je sprečiti ciljane osobe da doprinesu daljim nedelima ili ih sprečiti da izvuku korist.

No, činjenica da Očeretnijevi nisu do sada bili na meti EU-a, ne znači da nikada neće biti. Međunarodna radna grupa koja se bavi ruskim sankcijama, poznata kao grupa Jermak-Mekfaul, predlaže da se članovi porodice sankcioniranih pojedinaca takođe stave na spisak, kako bi se sprečilo prebacivanje sredstava na njih – naročito ako imaju stil života koji nije u skladu s njihovim službenim prihodima, kao što se čini da je slučaj s Očeretnijima.

Iako nema javnih dokaza da je Očeretni nezakonito stekao svoje bogatstvo i imovinu, čini se da njena vrednost premašuje poznate izvore njegovih prihoda. Očekuje se da će visoki predstavnik EU-a za spoljne poslove Žozep Borelj u junu predstaviti predlog koji bi evropskom bloku omogućio sankcionisanje ljudi zbog korupcije. To bi olakšalo ciljanje onih koji ne doprinose direktno ratu u Ukrajini.

Grupe poput Udruženja za borbu protiv korupcije, ali i ukrajinska vlada, već traže da Očeretnijevi budu dodani na spisak sankcija EU-a.

Švajcarska ravnodušnost

Ako postoji mesto gde ljudi ne traže objašnjenje, barem ne još, onda je to Švajcarska. Godine 2015., otprilike u isto vreme kad je oženio Ljudmilu, Artur je kupio luksuzni stan u Davosu, domu godišnjeg Svetskog ekonomskog foruma, koji je zabranio učestvovanje Rusije na događanju kao odgovor na rat u Ukrajini. Oglašen u vreme kupovine za oko 3 miliona evra, Očeretnijev stan nalazi se u sivoj zgradi udaljenoj samo nekoliko koraka od prekrasnog jezera i povezan je podzemnim tunelima s velebnim hotelom AlpenGold, što omogućuje stanarima pristup hotelskom bazenu i privatne prostorije za odlaganje skijaške opreme.

Kada je reporterka prošle jeseni posetila Davos, Očeretnijevo ime bilo je na poštanskom sandučiću, a u njemu je bilo mnoštvo pisama upućenih njemu. Stanari zgrade su joj rekli da on šalje advokata na njihove godišnje sastanke, pa ga ne bi mogli prepoznati da ga sretnu na ulici.

Niko od desetak suseda s kojima je razgovarala novinarka nije izrazio zabrinutost zbog Očeretnijevih veza s Putinom ili porekla novca.

„Nije me briga da li je moj sused kleptokrat“, rekao je jedan od njih. „Ne sviđa mi se što Putin radi u Ukrajini, ali oni imaju svako pravo posedovati stan ovde“, rekao je drugi. Treća je stanarka imala slična osećanja.

„Svi znaju da ona ovde ima stan“, rekla je ona, sležući ramenima. Kao i gotovo svi drugi s kojima je novinarka razgovarala, činilo se da je pitanje vređa. „To je njihova privatna stvar“, rekla je. „Ne bi se trebalo kažnjavati ženu za postupke njenog bivšeg muža – mislim, na koji je način to pošteno?“, dodao je jedan drugi stanar.

No, sama činjenica da je Očeretni mogao kupiti stan u Švajcarskoj je neobična. Švajcarski zakoni ograničavaju strance u kupovini kuća osim u manjem broju okolnosti, na primer kupovina novogradnje kao kuće za odmor, kao što je, kako se čini, napravio Očeretni, ili ako mogu dokazati da rade i žive u Švajcarskoj. Problem u Švajcarskoj je taj što zakon većinom prepušta privatnim subjektima da osiguraju sprovođenje pravila o kupovine kaže Maira Martini, stručnjak za pranje novca u organizaciji za nadzor korupcije Transparensi International.

Martini kaže da je uistinu alarmantno ako službena plata osobe ne odgovara količini sredstava koji ima na svojim računima. To bi moglo izazvati uzbunu u slučaju Očeretnija jer je nejasno kako je mogao priuštiti stan i više kuća sa preduzećima za koja tvrdi da ih vodi.

Agencija koja se bavi prodajom u stambenom kompleksu Očeretnija, Guyan & Co, odbila je komentarisati temu, no drugi agent za nekretnine u Davosu, koji je želeo ostati anoniman zbog osetljivosti teme, rekao je da agencije nisu sprovele pozadinske provere ko je kupio njihovu nekretninu ili odakle kupcima novac.

U junu je švicarski bankarski div Kredit Suis- koji je izgradio i u svom vlasništvu imao stambeni kompleks u kojem stan ima Očeretni – kažnjen sa oko 2 miliona evra jer je omogućio dilerima kokaina pranje novca preko njegovih računa 2007. i 2008. godine, a u martu su švajcarski mediji izvestili da je banka zatražila od investitora da unište dokumente povezane s jahtama oligarha.

Međutim, nisu svi u Evropi tako ravnodušni kao Švajcarci kada je u pitanju ruski novac. Jedan od najznačajnijih delova nekretninske imovine Očeretnija je osebujna vila u stilu Art Deco, nazvana Vila Souzana, udaljena nekih 6 kilometara od letovališta Bijaric na jugozapadnoj baskijskoj obali Francuske, regiji u kojoj su Očeretnaja i Putin odlazili na odmor pre nego što je on postao premijer.

Vila, koju je Očeretni kupio 2013. godine udaljena je od najbliže plaže svega nekoliko koraka. Vila Souzanna nije jedina nekretnina u gradu povezana s ruskim predsednikom. Godine 2012. Kiril Šamalov, tadašnji suprug Katerine Tihonove – Putinove i Očeretnajine najmlađe ćerke – kupio je ovde kuću s pogledom na more vrednu 3,5 miliona evra.

Ne propustite