VELIKO OTKRIĆE: Na ovom egzoplanetu moglo bi biti života, a nalazi se u našem neposrednom susjedstvu!
Astronomi su otkrili nevjerojatno rijedak egzoplanet veličine Zemlje koji kruži na udaljenosti od svoje zvijezde koja bi trebala biti gostoljubiva za život kakav poznajemo, naravno, ako sam egzoplanet ima prave uvjete da pogoduje nastanku života, što još ne znamo.
Od nas je udaljen samo 31 svjetlosnu godinu, što je, za astronomske relacije, naše najbliže susjedstvo. Od Zemlje je veći 1,36 puta. Nazvan je Wolf 1069b i kruži oko crvenog patuljka Wolf 1069 u zviježđu Labudu.
Do danas smo otkrili više od 5200 egzoplaneta, no manje od 1,5% njih ima masu manju od dvije Zemlje. Od njih, možda tek desetak kruži oko svojih zvijezda na udaljenosti na kojoj temperature mogu omogućiti tekuću vodu na površini – ne toliko vruću da izgori, niti toliko hladnu da se smrzne.
Položaj u toj “nastanjivoj zoni” prvi je korak u povećanju vjerojatnosti da se na planetu može razviti život.
“Wolf 1069b napravi krug oko zvijezde Wolf 1069 za 15,6 dana na udaljenosti koja je jednaka jednoj petnaestini udaljenosti između Zemlje i Sunca”, objašnjava astronomkinja Diana Kossakowski s Instituta Max Planck za astronomiju u Njemačkoj.
To bi definitivno bilo prevruće za stanovanje da je Wolf 1069 zvijezda poput Sunca, ali crveni patuljci mnogo su manji i hladniji od naše matične zvijezde. To znači da su njihove nastanjive zone znatno bliže zvijezdi. Za razliku od toga, nastanjiva zona Sunčeva sustava proteže se od Venere do Marsa.
Iako je Wolf 1069b petnaest puta bliži svojoj zvijezdi nego što je Zemlja Suncu, zračenje koje prima je oko 65% onoga što Zemlja prima od Sunca.
Na toj razini, goli stjenoviti Wolf 1069b sličan je Merkuru i trebalo bi da ima temperaturu oko –23 °C. To je prehladno za tekuću vodu, no bez atmosfere tekuća bi se voda ionako pretvorila u paru.
Nalaziti se u nastanjivoj zoni nije dovoljno
Atmosfera bi mogla zadržati toplinu i podići prosječnu temperaturu da bi bila gusta. Mars, primjerice, ima prosječnu temperaturu –65 °C, a atmosfera mu je prilično slaba, vjerojatno zato što nema zaštitno globalno magnetsko polje kao Zemlja.
Interno generirano globalno magnetsko polje rezultat je rotacije, konvekcije i provođenja tekućina unutar jezgre planeta koje pretvaraju kinetičku energiju u magnetsku energiju da bi se stvorilo magnetsko polje. Moguće je da Wolf 1069b ima nešto od toga.
“Naše računalne simulacije pokazuju da oko 5% svih evoluirajućih planetarnih sustava oko zvijezda male mase, kao što je Wolf 1069, završi s jednim detektabilnim planetom. Simulacije također otkrivaju fazu nasilnih susreta s planetarnim embrijima tijekom izgradnje planetarnog sustava, što dovodi do povremenih katastrofalnih utjecaja”, objašjava astronom Remo Burn s istog instituta.
Ti bi sudari mogli zagrijati mladi svijet pa bi jezgra Wolfa 1069b još mogla biti rastaljena, poput Zemljine jezgre, što znači da bi mogla generirati magnetsko polje.
Sinkrona orbita
Postoji još jedan problem. Većina potencijalno nastanjivih planeta koji kruže oko crvenih patuljaka u sinkronoj (“zaključanoj”) je orbiti, baš kao što se Mjesec kreće oko Zemlje. To znači da je na jednoj strani stalno dan, a na drugoj noć.
Ipak, istraživanja pokazuju da i takvi svjetovi mogu biti nastanjivi, osobito oko terminatora, granice sumraka između noći i dana.
Simulirana temperaturna karta Wolfa 1069b, međutim, pokazuje da je tekuća voda najvjerojatnije prisutna na području koje je izravno okrenuto prema zvijezdi.
Stručnjaci zaključuju da ćemo morati pričekati još barem deset godina da doznamo kakvi uvjeti postoje na novootkrivenom egzoplanetu.
