ANALIZA/KINA I RUSIJA SU BLIŽE NEGO IKADA: Šta to znači za SAD?

Ekonomski iscrpljen svojom sada napuštenom strategijom nultog Covid-a, Peking je ublažio svoj ton po pitanju vanjskih poslova i pojačao svoju diplomatiju sa zapadnim vladama, kažu analitičari, u pokušaju da povrati izgubljeno tlo i stabilizira svoje odnose.

Na sastancima sa Blinkenom tokom njegovog očekivanog putovanja početkom februara – kao i sa evropskim liderima koji su nagovijestili da bi mogli da posjete u narednim mjesecima – kineske kolege će vjerovatno naglasiti svoje dugogodišnje pozive na mirno rješenje i odigrati ono što tvrde da je "Objektivan i nepristrasan stav" Kine o sukobu u Ukrajini, kažu analitičari.

Međutim, podrška Kine Rusiji – kada se mjeri njenom godišnjom trgovinom, diplomatskim angažmanima i rasporedom zajedničkih vojnih vježbi – govori drugačiju priču.

Ti pokazatelji pokazuju da je Kina u protekloj godini nastavila da jača, a ne da se povlači iz svog partnerstva „bez ograničenja“ – odnos koji je jačao posljednjih godina i za koji analitičari kažu da Peking i dalje smatra ključnim za svoje temeljne ciljeve održavanja nacionalne sigurnost i odbijanje svjetskog poretka predvođenog SAD-om.

"Kada je riječ o vezama Kine s Rusijom nakon rata u Ukrajini, "ne vidim nikake grižnje savjesti, Kina sama sebi pomaže u mogućnostima koje ova kriza pruža", rekao je viši saradnik u Carnegie Endowmentu za međunarodni mir.

'Globalni partner'

Od prvih dana rata u Ukrajini, administracija američkog predsjednika Joea Bidena upozoravala je kinesku vladu na potencijalne posljedice za bilo kakvu materijalnu podršku Putinovoj invaziji.

Američki obavještajni zvaničnici stalno su govorili da nisu vidjeli dokaze da je Kina pružila  pomoć Rusiji, ali su SAD nedavno izrazile zabrinutost Kini zbog dokaza koji ukazuju na to da su kineske kompanije u državnom vlasništvu prodale Rusiji nesmrtonosnu opremu – optužbu koju Peking oštro poriče.

Dok je nekolicina kineskih kompanija stavljena na američke crne liste u vezi sa sukobom, čini se da je većina kalibrirala svoje poslovanje kako bi se klonila kršenja opsežnih sankcija koje su SAD i njihovi saveznici uveli protiv Moskve.

Ipak, Kina je nastavila da širi trgovinu sa svojim sjevernim susjedom, otvarajući – po prvi put – dva stalna mosta za olakšavanje trgovine preko ključne granične rijeke i prikupivši rekordnih 1,28 biliona juana (190 milijardi dolara) prošle godine, prema kineskim podacima prošlog mjeseca.

To je označilo povećanje od oko 30% u odnosu na 2021., djelomično potaknuto kineskim kompanijama koje su otkupile snižene cijene nafte i uglja, čak i dok su druge vlade prešle na izbjegavanje ruskog goriva, suočavajući se sa rastućim cijenama energije kako bi izbjegle finansiranje Rusije.

 Razgovor, vođen putem video veze u decembru, bio je jedan od najmanje četiri niza razgovora, uključujući jedan sastanak licem u lice, između Xija i Putina od početka rata.

Xi još nije razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim za to vrijeme, iako je ukrajinski lider javno izrazio interes.

Proteklih mjeseci Kina je poslala više od 2.000 ljudi u Rusiju na zajedničku vježbu, poslala svoje strateške ratne avione za patroliranje uz ruske iznad Japanskog i Istočnog kineskog mora...

U utorak su japanski premijer Fumio Kishida i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u posjeti izrazili zabrinutost zbog "rastuće vojne saradnje Rusije s Kinom", uključujući "zajedničke operacije i vježbe u blizini Japana", na sastanku u Tokiju.

Ipak, Kina je uložila napore da smanji svoju ukupnu retoriku prema Zapadu i obnovi svoju diplomaciju, kažu analitičari.

„Najvažniji prioritet za Kinu je ekonomski oporavak, a za ekonomski oporavak je potrebno... da nema destabilizirajućih odnosa sa Sjedinjenim Državama,“ rekao je Yun Sun, direktor Kineskog programa u istraživačkom centru Stimson Center u Washingtonu.

Zapadne vlade će pažljivo pratiti ovu promjenu tona i diplomatski pristup – i da li to ima potencijalni utjecaj na rat u Ukrajini.

Kako Sun kaže: „Nikada nećete vidjeti scenario u kojem Kina napušta Rusiju, jer u kineskom riječniku, ako Rusija padne, Kina je sljedeća.”