JEZGRE OD URANA, PRLJAVE BOMBE I ESKALACIJA U ZNAKU LEOPARDA: Zašto Rusija tvrdi da njemački tenkovi predstavljaju nuklearnu prijetnju na koju će morati "adekvatno odgovoriti"? I kakve veze s time imaju Kosovo i Irak?
Konstantin Gavrilov je šef ruske delegacije OESS organizacije u Beču te je zadužen za pitanja sigurnosti i kontrole naoružanja. Jučer je izazvao popriličnu pažnju kada je poručio da će slanje njemačkih Leopard 2 tenkova u Ukrajinu predstavljati "nuklearnu prijetnju" - konkretno: poručio je da su ovi tenkovi naoružani s oklopnim granatama koje imaju jezgru od urana.
Rusija će smatrati uporabu istih, ističe Gavrilov, kao uporabu "prljavih bombi" (radiološko oružje koje kombinira radioaktivni materijal s konvencionalnim eksplozivima).
Konstantin Gavrilov "Upozoravamo zapadne sponzore kijevskog vojnog stroja na poticanje nuklearnih provokacija i ucjena. Znamo da su tenkovi Leopard 2, kao i oklopni transporteri Bradley i Marder, naoružani oklopnim projektilima s bojnim glavama od urana. Njihova uporaba dovodi do kontaminacija prostora, kao što je bilo u bivšoj Jugoslaviji i Iraku.U slučaju da Kijevu bude isporučeno takvo streljivo za teško naoružanje NATO-ove proizvodnje, smatrat ćemo to korištenjem prljavih nuklearnih bombi protiv Rusije sa svim posljedicama koje s tim proizlaze", rekao je Gavrilov na forumu OESS-a.
Kako tvrdi Gavrilov, zapadne su zemlje natjerale Njemačku da donese odluku o slanju tenkova u Ukrajinu.
"Isprva su saveznici zaprijetili Berlinu međunarodnom izolacijom ako odbije predati Leoparde. Zatim je nitko drugi nego glasnogovornik američkog State Departmenta, Ned Price, objavio 'dobre vijesti' o slanju njemačkih 'zvijeri' ' u Kijev. Tako se kuje transatlantska 'solidarnost'", rekao je ruski predstavnik Gavrilov.
Ipak, najviše pažnje izazvao je njegov komentar u kojem ističe da će "uporaba prljavih bombi" imati "posljedice". Želi li pritom reći da će i Rusija biti spremna uporabiti oružje koje je na neki način nuklearno?
Što se tiče ranije uporabe koju citira Gavrilov, NATO snage predvođene SAD-om koristile su bombe s osiromašenim uranom za vrijeme vojne intervencije na Kosovu 1999. Prema nekim izvorima uporaba ovog oružja izazvala je ogromnu radioaktivnu kontaminaciju širokog prostora. Pojedini izvori tvrde da stvarna magnituda uporabe osiromašenog urana ni danas nije poznata jer američka strana nije voljna transparentno priložiti detalje o samoj operaciji. Neki smatraju da nije bilo nikakve vojne potrebe za takvim oružjem te da je isto korišteno primarno da bi se vidjele posljedice. Slična situacija zabilježena je i za vrijeme američkog napada na Irak.
Tijekom rata u Iraku 1991. ispaljeno je 782.414 rundi s osiromašenim uranom, uglavnom od strane američkih snaga. U trotjednom razdoblju sukoba u Iraku tijekom 2003. godine procijenjeno je da je upotrijebljeno između 1.000 i 2.000 tona streljiva s osiromašenim uranom.
Postoji pregršt istraživanja koja pokazuju da uporabu osiromašenog urana ima dugoročne posljedice, uključujući rađanje djece s defektima kao što su dokumentirani primjeri kod djece u iračkog Faludži.