U SVIJETU 11 MILIONA LJUDI UMRE ZBOG PRETJERANIH KALORIJA: Nutricionistkinja Ana otkrila u čemu svi griješe - OVO JE 1. KORAK
Nutricionistkinja Ana Banduka Todorović savjetovala je kako da znamo koliko nam je kalorija potrebno, ali i kako zdravije da se hranimo...
Naučnici tvrde da su pronašli način ishrane za dugovječnost. Tim stručnjaka sa različitih američkih univerziteta i naučnih ustanova više decenija je istraživao razne prehrabene procedura. Osim toga oni su proučavali i životnje navike i način ishrane najdugovečnijih ljudi, koji žive u poznatim "Plavim zonama".
Zaključak je da bi životni vijek čovjeka mogao biti duži za 15 do 20 godina. Međutim koliko je to verovatno i na koje sve načine ishrana pomaže, gostujuću na RTS-u objasnila je nutricionistkinja Ana Banduka Todorović.
"Kada je kalorijski unos u pitanju, ljudi bi trebalo prvo da se informišu kolike su njihove energetske potrebe, odn. potrebe njihovog bazalnog organizma koji je zadužen za naše osnovne životne aktivnosti, kretanje, na primjer", objasnila je Ana i dodala da se zatim na bazalne potrebe organizma, zatim dodaju kalorije za radne aktivnosti. Zato, potrebe organizma nisu iste za nekog ko radi u kancelariji i za nekog ko radi težak fizički posao.
"Okvirno bazalni metabolizam iznosi 1. 500 kalorija za žene ako rade u kancelariji, na to dodajte plus 300 ili 400 kalorija kroz ishranu, na kraju dana on će da iznosi oko 2.000 kalorija. Zato treba pratiti tablice kalorija na namirnicama i na taj način osvestiti koliko zapravo mi kalorija unosimo kroz hranu", rekla je ona.
Ana se takođe osvrnula i na globalne potrebe ishrane i njihove tendencije, te zdravstveni krugovi širom svijeta sve više preporučuju upotrebu biljne hrane. Upravo su naučna istraživanja pokazala da je prekomerna upotreba, na primjer, crvenog mesa i mesnih prerađevina u korelaciji sa nastankom karcinoma debelog crijeva. Takođe, sve više ljudi razvija intoleranciju na mlijeko i mliječne proizvode.
Nutricionistkinja se osvrnula i na nekadašnju ishranu kod naših baka i deka. Pa tako, oni su jeli do 18 časova, a sljedeći obrok im je bio doručak rano ujutru, te je to je još jedan od razloga zbog čega su bili zdraviji i vitkiji. Istraživanja takođe pokazuju da čak 11 milona ljudi u svijetu godišnje umre zbog prekomjernog unosa kalorija koje dovode do kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i karcinoma.
Kako biste stali na put tome, prvo svaka osoba bi trebalo da se informiše kod stručnjaka koliko joj je dnevni unos kalorija potreban, zatim da na početku mjeri taj unos sve dok se ne stekne naviku, a zatim da bira kvalitetnije namirnice, napomenula je nutricionistkinja Ana.
(MONDO)