ZANIMLJIVA REPORTAŽA BBC-JA IZ ZAGREBA: Hrvatska, euro i polemika o kafi

Samo vrlo hrabri - ili vrlo budalasti- usudili bi se stati između Hrvata i njihove kafe, piše Guy De Launey iz Zagreba za BBC.

Prošetajte ulicama glavnog grada Zagreba, a čak i u zimskim mjesecima naći ćete kafiće na pločniku prepune mještana koji uživaju u kafi.

Ali početkom Nove godine, neki su otkrili da njihov omiljeni napitak sada ima gorak ukus.

Hrvatska je usvojila euro kao svoju valutu 1. januara, deceniju nakon što je postala najnovija - i još uvijek jeste najnovija - članica Evropske unije.

A prelazak s kune ostavio je mnoge Hrvate uvjerenima da kafići, kao i trgovci i pružatelji usluga, iskorištavaju povećanje cijena.

Lokalni mediji puni su zamjerki zbog dizanja cijena od početka godine. 

„Veoma je zbunjujuće“, kaže Vina dok njene prijateljice Monika i Tonka klimaju glavom u znak slaganja. "Izgleda jeftinije, ali je zapravo skupo. Upravo smo platili šest eura za dvije kafe i kolu - bila sam šokirana."

Foto: Guy De Launey

Jedna druga mještanka, Živana, sličnog je mišljenja. "Sva ova poskupljenja su počela u junu", kaže ona. "Sada je to u centru pažnje i još je gore. Nismo zadovoljni vladom i načinom na koji su riješili situaciju."

Kontroverza je toliko žestoka da je hrvatska vlada smatrala da mora intervenisati.

Pozvali su trgovce na sastanke kako bi ih upozorili da neće tolerisati neopravdana povećanja cijena. 

Ali vlasti su jasno naglasile da ne mogu priuštiti da euro postane sinonim za prikriveno profiterstvo. Vlada je naredila trgovcima na malo da osiguraju da cijene ne budu veće od njihovog nivoa 31. decembra.

Dok radi aparat za espresso u jednom baru na zagrebačkom Cvjetnom trgu, barmen Luka kaže da sumnja da se ljudi nerviraju zbog ničega.

„Imali smo cijene prikazane u eurima prije nego što je euro ušao“, kaže on. "Sada kažu da smo preskupi - ali je ista cijena kao i prije Nove godine."

Uz svu buku oko povećanja cijena - bilo stvarnih ili izmišljenih - bilo bi lako zaboraviti zašto je Hrvatska odlučila da se pridruži eurozoni. Zapravo, bila je opredijeljena za članstvo u jedinstvenoj valuti kao uslov za ulazak u EU 2013. godine.

Druge zemlje članice su pokazale da je posvećenost jedna stvar, ali zapravo usvajanje eura je sasvim druga stvar. Susjed Hrvatske, Mađarska, prvobitno je imao plan da ukine forintu 2007. godine. Ali 16 godina kasnije, ostaje čvrsto izvan eurozone.

Poljska, Rumunija, Švedska i Češka su teoretski obavezne da uvedu euro. Ali niko to ne planira. Čini se da je samo Bugarska spremna da se pridruži jedinstvenoj valuti 2024. godine.

Zbog toga se odlučnost Hrvatske da ispuni kriterije konvergencije eura čini još impresivnijom. To odražava stabilnost brojnih faktora - inflacije u zemlji, državnog budžetskog deficita, omjera državnog duga u BDP-u i dugoročnih kamatnih stopa od ulaska u EU.

Stabilnost tečaja bila je gotovo zadata, imajući u vidu da je Hrvatska prilikom stvaranja nacionalne valute 1994. godine vezala kunu za njemačku marku. Veza za euro uslijedila je 2002.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kaže da je sve to značilo da su njegova zemlja, njeni biznisi i njeni ljudi bili izuzetno dobro pripremljeni za usvajanje jedinstvene valute.

Daleko od toga da bi uzrokovao poskupljenja, glavni hrvatski bankar smatra da je posvećenost jedinstvenoj valuti poštedjela zemlju od najgore inflacije koja je pogodila zemlje izvan eurozone u protekloj godini.

„Vidite da je uticaj krize bio mnogo manji u slučaju Hrvatske, jer su tržišta već cenila činjenicu da smo ulazili u eurozonu“, kaže Vujčić.

Osim toga, to je znatno olakšalo život evropskim turistima koji u zemlju dolaze automobilom ili autobusom, jer više neće morati da se suočavaju sa beskrajnim redovima na graničnim prelazima. A usvajanje eura znači da posjetioci neće morati da se kockaju sa nepredviđenim deviznim kursevima u mjenjačnicama.

Kao rezultat toga, očekuje se da će hrvatska turistička industrija, koja doprinosi oko petine hrvatskog BDP-a, dobiti poticaj.

Dubravko Miholić očekuje da će euro dati poticaj hrvatskom turističkom sektoru (foto: Guy De Launey)

Stručnjaci također predviđaju blagodat za hrvatske izvoznike, jer će jedinstvena valuta eliminirati posljednji preostali izvor trenja u prekograničnoj trgovini unutar EU.

„Za manje od desetljeća članstva u EU vidjeli smo da se izvoz robe više nego udvostručio“, kaže Goran Saravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore. 

"Već smo dobri u logistici zbog naše geografije. Sada bez dodatnih troškova, zahvaljujući Šengenu i euru, postoji podsticaj."

Ako su predviđanja tačna, koristi bi trebale postati jasne u narednih nekoliko godina. Ali za sada su hrvatski potrošači i dalje zabrinuti zbog udarca po džepu jer se navikavaju na nošenje nove valute.

Kune više ne mogu trošiti. Ali trgovci na malo i dalje moraju prikazivati cijene u starom novcu do kraja godine, kako bi uvjerili kupce da, iako se apoen možda promijenio, vrijednost ostaje ista.