RAT U UKRAJINI, 297. DAN: Glasanjem u parlamentu, na vrhuncu političkog sraza između dvije struje

Jučerašnji ruski raketni napad na Ukrajinu, jedan od najvećih do sad, predstavlja još jednu potvrdu da se upravo vodi "bitka za ukrajinsku energetsku infrastrukturu".

S jedne strane imamo ruske rakete, kojih prema nekim izvorima počinje ponestajati, iako jučerašnji dan to nipošto ne sugerira, dok s druge strane imamo ukrajinsku protuzračnu obranu te njihove kapacitete obnove uništene infrastrukture.

Ukrajinski izvori tvrde kako su i jučer oborili veliku većinu ruskih raketa, ali i dalje se nadaju što bržem dodatnom jačanju protuzračne obrane koju pak najavljuje i njihov glavni saveznik, SAD.

Aktualno:

• Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Rusija još uvijek ima dovoljno raketa za još nekoliko masovnih napada. "Na što god obožavatelji raketa iz Moskve računali, to ipak neće promijeniti odnos snaga u ovom ratu", rekao je u video obraćanju nakon još jednog dana intenzivnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

• Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell osudio je, kako kaže, "neselektivni teror" kojeg su ruski posljednji raketni napadi izvršili na Ukrajinu.

"Ovi okrutni, nehumani napadi imaju za cilj povećati ljudsku patnju i lišiti Ukrajince, ali i bolnice, hitne službe i druge kritične službe struje, grijanja i vode", rekao je Borrell u izjavi. "Ova bombardiranja predstavljaju ratne zločine i barbarska su. Svi odgovorni će odgovarati" , poručio je.

• Hrvatski zastupnici u parlamentu odbacili su prijedlog da se pridruže misiji EU-a koja podržava ukrajinsku vojsku kroz direktnu obuku nakon višesatne rasprave koja odražava već dobro poznate duboke podjele između premijera i predsjednika Hrvatske.

Dvotrećinska većina je bila potrebna za dogovor oko prijedloga koji bi uključivao dopuštanje do 100 ukrajinskih vojnika da se obučavaju u Hrvatskoj tijekom sljedeće dvije godine. Planu se usprotivio predsjednik Zoran Milanović, koji je vrhovni zapovjednik hrvatskih oružanih snaga.

Od 107 zastupnika koji su glasali u parlamentu, odnosno hrvatskom saboru (koji ima 151 zastupnika), 97 je podržalo plan, a 10 ih je glasalo protiv.

Milanović je rekao da Hrvatska ne bi trebala biti uključena u rat te da bi se tim prijedlogom kršio Ustav jer se ne pojašnjava temelj za proglašavanje Ukrajine saveznikom, budući da nije članica EU-a ni NATO-a. Podsjetimo, u hrvatskom Ustavu jasno se navodi da na teritorij Hrvatske ne smije ući nijedan strani vojnik koji nije iz zemlje saveznika.

Pojedine ankete sugeriraju da se i većina hrvatskih građana protive ideji obuke ukrajinskih vojnika na hrvatskom teritoriju. No, ova situacija pretvorila se i u (još jednu) političku krizu između premijera Plenkovića, koji se očito želi prikazati kao jedan od većih podupiratelja Ukrajine u EU, i predsjednika Milanovića koji čvrsto zastupa neutralnost.

Neki pak smatraju da je ovaj pokušaj odobravanja dolaska ukrajinskih vojnika u Hrvatsku bio i direktan pokušaj napada na hrvatski Ustav od strane vladajuće stranke i premijera. No, pokušaj je odbijen, u samom saboru.

Podsjetimo, Europska unija pristala je u listopadu uspostaviti Misiju vojne pomoći za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine) i imenovala je poljskog generala da vodi obuku koja će se uglavnom odvijati u Poljskoj.

• Bijela kuća ističe da stiže sljedeći paket sigurnosne pomoći za Ukrajinu, a očekuje se da će uključivati ​​više protuzračne obrane.

"Kao što ste vidjeli u prethodnim paketima, mislim da možete očekivati ​​dodatne sposobnosti protuzračne obrane u ovome", rekao je novinarima John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

• Ukrajinski operater električne mreže ističe da će trebati više vremena za popravak nacionalne mreže i ponovno uspostavljanje struje nego nakon prethodnih ruskih raketnih napada.

Podsjetimo, Rusija je jučer ujutro ispalila više od 70 projektila na Ukrajinu.

Mrežni operater navodi: "S obzirom da je ovo već deveti val raketnih napada na energetske objekte, ponovna uspostava napajanja može potrajati dulje nego prije. Prioritet će imati objekti kritične infrastrukture: bolnice, vodoopskrbni objekti, toplinski objekti i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda".

• Ukrajinska protuzračna obrana oborila je 37 od 40 ruskih projektila u području Kijeva, rekao je glasnogovornik vojne uprave glavnog grada Ukrajine, Mihajlo Šamanov. " Ovaj raketni napad bio je jedan od najvećih od početka rata", rekao je na državnoj televiziji.