IZUMI KOJI SU PROMIJENILI SVIJET: Ako ovaj koristite svaki dan - imate mnogo manju šansu da obolite od raka želuca!

Svjesni činjenice da pokvarena hrana ne samo da nije dobrog okusa, već može uzrokovati ozbiljne želučane tegobe, pa čak i biti opasna po život, naši preci su kroz povijest pronalazili načine da što duže očuvaju svježinu namirnica, spriječe kvarenje sirovih. hranu i produžavaju rok trajanja već pripremljenih jela.

Korištene su i upoređivane različite inovativne metode, od same termičke obrade, odnosno kuhanja i pečenja, preko sušenja i fermentacije, pa sve do kiseljenja ili soljenja. Također, jedan od načina očuvanja zdravlja ljudi bile su i razne restriktivne dijete ili postovi, koji bi bili postavljeni kroz stroga vjerska načela. Međutim, s vremenom se jedna metoda istakla kao daleko najuspješnija.

Naravno, govorimo o hlađenju hrane. Međutim, ovaj način skladištenja hrane gotovo nikada nije bio dostupan ljudima koji su živjeli u područjima bliže ekvatoru, dok su ga drugi mogli koristiti samo u hladnijim periodima godine. Zato su naši preci osmišljavali razne načine da rashlade hranu: stavljajući je u hladnu riječnu ili jezersku vodu, duboke bunare ili rupe u zemlji, gradeći improvizovane hladnjače od zrna peleta, slame, piljevine ili cigle u koje bi stavljali polomljeni komadi leda ili su vodili riječnu vodu... A onda je, nakon mnogih pokušaja i grešaka, izmišljeno čudo koje je promijenilo cijeli tok civilizacije i naš odnos prema hrani. To je frižider njegovog veličanstva!

Jednostavno rečeno, danas u civilizovanom svetu teško da postoji osoba koja bar nekoliko puta dnevno ne otvori frižider da bi nešto izvadila iz njega. No, iako nam svima odgovara da uvijek imamo pri ruci svježe namirnice, koje zahvaljujući sve inovativnijim tehnologijama hlađenja stižu do nas čak i iz drugih dijelova svijeta, niko nije mogao predvidjeti u kojoj mjeri će hladnjak imati pozitivan učinak na naše zdravlje.

Naravno, jasno je da je samom mogućnošću hlađenja čovječanstvo u velikoj mjeri zaustavilo širenje i razmnožavanje raznih mikroorganizama odgovornih za kvarenje i kvarenje hrane, poput nekih bakterija ili plijesni. Ali velika meta-studija, objavljena 2018. u medicinskom časopisu PLoS One, pokazala je da je upotreba frižidera značajno smanjila prisustvo patogena odgovornih za čir na želucu u hrani. Kao rezultat, to je dovelo do toga da je u onim zemljama u kojima je posjedovanje frižidera standard za većinu građana rizik od obolijevanja od određenih vrsta raka želuca smanjen za nevjerovatnih 30 posto, u poređenju sa populacijom zemalja koje to čine. ne hlade se na ovaj način.

S druge strane, mnogi od nas nisu ni svjesni koliko je dug i težak put do nastanka frižidera bio - od početne ideje, preko stvaranja prvih improvizovanih rashladnih uređaja, pa do danas, kada imamo na hladnjaci za odlaganje svih mogućih veličina, oblika i boja, sa velikim izborom sve inovativnijih karakteristika i funkcija.

Ako niste znali, prvi frižideri uopšte nisu radili na struju. Prvo su se oslanjali na komplikovanu tehnologiju kompresije pare, koristeći eter, alkohol ili amonijak. Paralelno s otkrićem električne energije, došlo je do postupnog prelaska na nešto isplativije metode, koje su uključivale korištenje tekućih plinova kao što su amonijak, sumpor-dioksid ili klorometan. Međutim, s obzirom na činjenicu da su jedinjenja u pitanju zapaljiva ili na drugi način štetna za ljudsko zdravlje, takve ideje bi se vrlo brzo odustale. Ali ono od čega se nije odustalo jesu pokušaji da se otkriju najsigurniji uređaji za hlađenje hrane.

Krajem dvadesetih godina došlo je do otkrića "čudotvorne mješavine" manje štetnih sintetičkih rashladnih sredstava sastavljenih od nekoliko različitih fluorohloroalkana, spojeva koji su nam danas poznati pod zajedničkim imenom freoni. Nakon otkrića ove inovacije, počela je masovna proizvodnja frižidera za industrijsku i komercijalnu upotrebu, a prema nekim procjenama, do 1950-ih, oko 80 posto američkih domaćinstava imalo je barem jedan hladnjak. Ni tu nije stao razvoj frižidera. Sredina 20. stoljeća donijela je tehničke inovacije poput automatskog odmrzavanja ili proizvodnje leda, a polako su se počeli pojavljivati ​​hladnjaci i zamrzivači koji su mogli podesiti temperaturu i druge funkcije.

A onda, krajem sedamdesetih, došlo je do nagle promjene. Naime, otkriveno je da, iako ne izazivaju direktnu štetu ljudima i hrani, freoni predstavljaju ogromnu opasnost za naš ozonski omotač, a samim tim i za cijeli živi svijet na planeti. Iz tog razloga se već neko vrijeme u proizvodnji hladnjaka polako napušta tehnologija hlađenja na bazi freona, koja se koristi i u klima uređajima, a potpuno je zabranjena upotreba dezodoransa i sprejeva koji sadrže freon (CFC).