NE ZABORAVITE DA POMJERITE SAT: Kako zimsko računanje vremena utiče na zdravlje
Ovaj povratak se tehnički izjednačava s potencijalnim dodatnim časom sna, međutim, resetovanje nije tako lako za naše unutrašnje satove, tačnije cirkadijalne ritmove
U noći između subote i nedelju, 29. i 30. oktobra, počinje zimsko računanje vremena, kad se kazaljke sata vraćaju sat unazad.
Ova praksa pomjeranja satova unaprijed, u proljeće, a zatim unazad na standardno vreme u jesen, prvobitno je zamišljena da optimizuje prirodno dnevno svetlo i zadržana je do danas.
Uticaj na zdravlje
Stvaranje desinhronizacije naših tjelesnih satova dva puta godišnje povezano je s povećanim zdravstvenim rizicima kao što su depresija, gojaznost, srčani udar, pa čak i nastajanje saobraćajnih nesreća. Moglo bi se reći da će nam dodatni sat značiti, duže ćemo spavati, međutim, ipak ima uticaja na psihičko i fizičko zdravlje. Naime, prema tvrdnjama stručnjaka, pomeranje vremena može "izbaciti" naše telesne satove iz usklađenog ritma.
Pomjeranje sata unazad utiče na cirkadijalne ritmove tijela - fizičke, mentalne kao i promenu ponašanja. Naš organizam očekuje da se određene stvari dogode u određeno vreme u toku dana (poput spavanja, buđenja i jedenja) na osnovu sunčevih signala i toga što radite te stvari iznova i iznova u isto vrijeme svaki dan.
Kad promijenite tu rutinu, čak i za sat vremena, vaši cirkadijalni ritmovi se blago poništavaju. Tačnije, cirkadijalni ritmovi postaju blago neusklađeni u odnosu na vrijeme na satu, što može odbaciti nekoliko dnevnih procesa koji se dešavaju u telu, kao što su san, varenje i kardiovaskularno funkcionisanje.
Loše raspoloženje i depresija
Tokom jeseni i zime mnogi obično provode dane u zatvorenom prostoru na poslu, u školi ili kod kuće. Dok obavimo sve aktivnosti, već je mrak. To znači da se manje izlažemo suncu, što smanjuje količinu vitamina D koji naše tijelo proizvodi. Nizak nivo vitamina D povezan je s lošim raspoloženjem i depresijom, kao i sa umorom, bolovima u mišićima i oslabljenim kostima. Poremećaji spavanja takođe mogu uzrokovati povećan rizik od mentalnih bolesti. Gubitak jednog sata večernje svjetlosti može znatno da utiče na naše raspoloženje.
Nedostatak sunčeve svjetlosti potiskuje proizvodnju dva važna hormona: melatonina, koji izaziva san, i serotonina, koji igra ključnu ulogu u ravnoteži raspoloženja.
(Kurir.rs)