Putin gubi u Ukrajini, a novi sukob vrije mu u ‘dvorištu‘: ‘Nije to veliki nepobjedivi vođa...‘
Prošli mjesec ispod radara je prošao krvavi granični sukob između Kirgistana i Tadžikistana, bivših zemalja unutar Sovjetskog Saveza, koji je, prema pisanju New York Timesa, bio najgori u posljednjih trideset godina. A to je jasan pokazatelj da Rusija, ometena ratom u Ukrajini, gubi nadzor nad područjem nekadašnjeg sovjetskog carstva gdje je gospodarila kao velesila i jamac mira.
Sukob Kirgistana i Tadžikistana, neovisnih od 1991., tinja od lani, a eskalirao je u septembru 2022. godine. Obje zemlje optužuju jedna drugu za sukob, a obračun je eskalirao, piše New York Times, između poljoprivrednika oko zemlje, vode i krijumčarene robe. Da stvar bude još zanimljivija, obje su zemlje članice vojnog saveza predvođenog Rusijom. Rusija, osim toga, ima vojnu prisutnost u obje zemlje, vojnu bazu u Tadžikistanu i manju zračnu bazu u Kirgistanu.
"Rusija je sve ovo mogla zaustaviti u sekundi. Ali ništa nije učinila. Zašto se dopustilo da se ovo dogodi?" rekao je za New York Times Zaynaddin Dubanaev, 75-godišnji učitelj ruskog jezika u izgorjeloj školi u Ak-Saiju, kirgiškom selu pokraj ograđenog dijela tadžikistanskog teritorija.
Putin se dugo hvalio da je njegov sigurnosni savez, kao ruski pandan NATO-u, dominantan u dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza. No sad taj blok jedva funkcionira. Pet od šest članica Putinova saveza - Armenija, Bjelorusija, Rusija, Tadžikistan i Kirgistan - sudjelovalo je u ratovima ove godine, dok je šesta, Kazahstan, doživjela nasilne unutarnje sukobe.
U rujnu su tadžikistanske snage tenkovima i oklopnim vozilima ušle u jedno kirgistansko selo i granatirale zračnu luku kirgiškog grada Batken i susjedna područja.
Prema kirgistanskim informacijama, u sukobu je dosad ubijeno desetak civila i protjerano više od 140.000 ljudi iz svojih domova. Stanovnici i dužnosnici u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana, pitaju se sada zašto Moskva - koja se dugo smatrala pažljivim čuvarom stabilnosti na rubovima bivšeg sovjetskog carstva - ne želi ni prstom mrdnuti da im pomogne.
Kina se sad nameće na tom prostoru pokušavajući popuniti vakuum. Sjedinjene Države također vide otvor, prisiljavajući Kirgistan da potpiše novi bilateralni sporazum o suradnji.
"Do Ukrajine, Kina i Rusija nisu bile zainteresirane za otvoreno natjecanje u središnjoj Aziji", rekla je Asel Doolotkeldieva, viša predavačica na Akademiji OESS-a u Biškeku, centru za poslijediplomske studije usmjerene na sigurnosna pitanja. "Postojala je prešutna podjela rada: sigurnost za Rusiju, ekonomija za Kinu. Ali Rusija više ne radi svoj posao. Pokazala je da nije u stanju ili ne želi zaštititi regiju".
"Vladimir Putin više nije veliki nepobjedivi vođa kojeg svi žele upoznati", rekao je Emil Dzhuraev, istraživač iz istraživačke grupe Crossroads Central Asia smještene u Biškeku. "Izgubio je auru".
Nasuprot tome, Xi Jinping postao je asertivniji. Tijekom prošlomjesečnog posjeta Kazahstanu, obećao je "odlučno podržati Kazahstan u odbrani njegove neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta", što je opaska koja se naširoko tumači kao upozorenje Moskvi da ništa ne pokušava.
S druge strane, Putin je prema svemu sudeći stao na stranu Tadžikistana - umjesto da bude nepristran sudac između dva člana svog vojnog saveza. To je i nedavno potvrđeno kad je Kremlj objavio da veteranu tadžikistanskom veteranu Emomaliju Rahmonu, daje prestižnu državnu nagradu za njegov doprinos "regionalnoj stabilnosti i sigurnosti".
Ministarstvo vanjskih poslova Kirgistana priopćilo je kako je dodjela, koju je Moskva najavila "dok se krv nevinih žrtava još nije ohladila na tlu Kirgistana", izazvala "čuđenje".