DOK GORE HIDŽABI I AMERIČKE ZASTAVE: 10 dana pobune u Iranu

Već 10. noć u nizu Iranci su na ulicama te se nastavljaju velike demonstracije nakon smrti djevojke Mahse Amini. Podsjetimo, ona je preminula u pritvoru nakon što je privedena od strane tzv. policije za nadzor morala, odnosno državnog represivnog aparata koji pazi na provedbu vjerskih pravila, između ostalog i na to imaju li žene pokrivenu kosu. Ova vjerska pravila najstrože se provode u najkonzervativnijim islamskim zemljama, a to su Iran i Saudijska Arabija, no i u nekim drugim zemljama gdje pravila češće variraju od regije do regije.

Amini je preminula u pritvoru, a izvori navode da je tamo mučena. Policija to odbacuje te se tvrdi da je preminula od zdravstvenih problema. Tu tvrdnju pak oštro poriče njena obitelj koja poručuje da je Amini (22 godine) bila potpuno zdrava te bez ikakvih zdravstvenih problema.

Demonstracije su prvo buknule na prostoru Iranskog Kurdistana, otkud je Amini rodom, no uskoro su se proširile i na brojne druge gradove i regije te prosvjedi sad postaju simbol otpora protiv rigidnog teokratskog sistema koji je u Iranu na snazi od 1979. godine, odnosno od Islamske revolucije (prije toga Iran je bio dosta liberalnija zemlja, a geopolitički orijentirana prema SAD-u i Zapadu).

Prema službenim podacima do sad je u demonstracijama ubijena 41 osoba, većinom prosvjednici, no među mrtvima ima i pripadnika snaga sigurnosti. Mnogi smatraju kako je stvarna brojka mrtvih dosta veća. Korištenje interneta u Iranu je znatno ograničeno otkako su buknule demonstracije te je stoga teško reći što se točno događa na samom terenu.

U isto vrijeme na stotine osoba je uhićeno, mahom novinara, aktivista i poznatih reformista. Očito se nastoji preventivno ih spriječiti da se uključe u aktualnu pobunu.

Ovo su najveće demonstracije u Iranu u zadnjih tri godine (tada su izbili prosvjedi zbog cijene goriva, ubijeno je i do 1500 ljudi). Neke žene su spalile svoje hidžabe za vrijeme skupova te su prosvjednici oko vatre uzvikivali novi slogan - "Zan, zendegi, azadi" (u prijevodu: žena, život, sloboda).

Iranske vlasti pak tvrde kako se prosvjede potiče izvana te su javno opomenuli pojedine zemlje, uključujući i Norvešku. Naime, predsjednik norveškog parlamenta, Masud Gharahkhani, je rodom iz Irana. U jučerašnjoj poruci Gharahkhani ističe: "Da moji roditelji nisu 1987. donijeli odluku o bijegu iz Irana, ja bih danas bio na ulici, boreći se po cijenu vlastitog života".

U isto vrijeme pak dok traju anti-vladini prosvjedi organiziraju se i sve veći pro-vladini prosvjedi (što je bio slučaj i prethodnih godina u sličnim situacijama). Tu pak često gore američke zastave (nerijetko i izraelske).

Pro-vladini prosvjednici u Teheranu pale američku zastavu, 25. rujna 2022. (izvor: Imago Lifestyle / Rouzbeh Fouladi)

Pro-vladini prosvjednici u Teheranu pale američku zastavu, 25. rujna 2022. (izvor: Imago Lifestyle / Rouzbeh Fouladi)

Jasno, vlasti na taj način pokazuju da ovo nije opća pobuna, odnosno da imaju i znatan broj pristaša na svojoj strani. Isto tako nema sumnje da i iranski protivnici nastoje eksploatirati opravdani bijes naroda zbog smrti Mahse Amini, a to znači da se aktualna situacija pretvara u još jedan konflikt u Iranu koji će ga ili destabilizirati ili u konačnici učiniti još i rigidnijim, što je bio slučaj u svim dosadašnjim većim anti-vladinim pobunama u ovoj zemlji.

Izvori: apnews.com | The Guardian | Reuters