Iran i ISIL teme samita država Zaljeva
Arapski lideri država Zaljeva susrest će se u Kataru, na samitu gdje se očekuje nastavljanje planova sa jedinstvenom vojnom komandom i formiranjem agencije, po uzoru na Interpol, kako bi se suprotstavili regionalnim protivnicima Iranu i pobunjeničkim grupama.
Godišnji sastanak šest članica Vijeća Zaljeva za saradnju (GCC) počinje danas u Dohi i dolazi nakon osam mjeseci diplomatskog sporenja u bloku u kojem su se na jednoj strani našli Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein protiv Katara zbog njegove navode podrške Muslimanskoj braći.
Braća, pokret iz kojeg dolazi svrgnuti egipatski predsjednik Muhamed Mursi, označeni su kao "teroristička organizacija" u Saudijskoj Arabiji i u UAE-u. Preostali članovi GCC-a, Kuvajt i Oman, pokušali su ostati neutralni.
Smirenje tenzija
Susret pomirenja, na kojem je bilo šest ministara vanjskih poslova prije tri sedmice u saudijskoj prijestolnici Rijadu, donio je smirenje tenzija i napravio put za današnji samit.
"Sama činjenica da se susret održava je po sebi uspjeh. Za lidere Zaljeva, dolazak u Katar nakon svega što se desilo, je veliki događaj", kazao je za Al Jazeeru pomoćnik generalnog sekretara GCC-a Abdul Aziz Aluwaisheg.
On je dodao kako će se samit fokusirati na jačanje saradnje u sferi sigurnosti i usvajanje višeslojne strategije u „borbi protiv terorizma“.
Očekuje se diskusija o početku rada na zajedničkom štabu vojne komande čiji bi štab bio u Rijadu.
Stanje u Jemenu
Također, blok planira uspostaviti GCC-POL, agenciju za provođenje zakona, sa sjedištem u UAE-u, a koja bi imala zadatak da provodi razmjenu podataka i da se bori protiv organiziranog kriminala.
"Vojna komanda će omogućiti GCC-u da se bolje nosi sa vanjskim prijetnjama, naročito od Irana, a GCC-POL se formira kako bi se razmjenjivale informacije u borbi protiv terorističkih organizacija", naveo je Anwar Ishqi, bivši oficir u saudijskoj vojsci i direktor Bliskoistočnog centra za strateške i pravne studije u Džedi, za Al Jazeeru.
Države GCC-a, gdje su većina suniti, te šiitski Iran su dugo vremena regionalni neprijatelji i podržavaju suprotstavljene frakcije u drugim arapskim državama, u skladu sa sektaškim linijama.
Vlada Saudijske Arabije je posebno napeta od septembra kada su šiitski pobunjenici Husi, uz podršku Irana, preuzeli glavni grad Jemena Sanaau, dodavno ojačavši svoja tradicionalna uporišta uz granicu sa Saudijskom Arabijom.
"Jemen je egzistencijalna prijetnja. Ono što se tamo desilo određuje sudbinu GCC-a. To je najnaseljenija država Arapskog poluotoka i najsiromašnija od njih", za Al Jazeeru je izjavio Joseph Keshishian, analitičar bliskoistočnih pitanja i kolumnista Gulf Newsa.
"GCC je obustavio nastojanja za pomirenje u Jemenu nakon dramatičnog razvoja stanja i napretka Husja. Sada će morati napraviti odluku o daljim koracima."
Brige običnog građanina
Članice GCC-a također brine jačanje grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL) koja je zauzela velike dijelove Iraka i Levanta i proglasila „halifat“.
Grupa, za koju su vladarske porodice u Zaljevu nelegitimni vladari muslimana, prijeti vojnim akcijama u regiji i privukla je stotine mladića iz država Zaljeva da joj se pridruže. Sada je postala meta kampanje zračnih udara, predvođene SAD-om.
Fokus bloka na vojne i sigurnosne operacije mogao bi naštetiti saradnji na ekonomskim i socijalnim problemima, koji su za neke od veće važnosti.
"Prijetnja terorističkih grupa je precijenjena. Lideri GCC-a se toliko fokusiraju na saradnju zbog sigurnosti da to postaje opsesija. Koliko koristi ima obični stanovnik Kuvajta, Katara, Bahreina ili Saudijske Arabije od GCC-a", pita se Shamlan al-Issa, profesor sa Univerziteta u Kuvajtu.
"Zašto ne ublaže restrikcije o trgovini i investicijama, dozvole slobodu kretanja i razmijene kulturne i obrazovne projekte?"