ANALIZA/Ukrajinski dogovor o žitu: Kuda su se uputili brodovi?

Govoreći u Istanbulu 22. jula, Antonio Guterres je rekao da će Inicijativa za crnomorsko žito donijeti olakšanje "najugroženijim ljudima na ivici gladi".

Sporazum - dogovoren sa Rusijom i Ukrajinom prošlog mjeseca - omogućio je brodovima koji prevoze prijeko potrebne ukrajinske prehrambene proizvode da napuste crnomorske luke u zemlji prvi put od početka rata.

Mjesec dana kasnije, više od 50 brodova do sada se hrabro suočilo s rizicima i napustilo Ukrajinu – pomažući u izvozu preko 1,2 miliona tona žitarica i drugih prehrambenih proizvoda, piše BBC.

Ali kuda ide sva hrana?

Dogovor za koji su UN snažno tvrdile da je potreban kako bi se spriječilo da milioni ljudi gladuju do sada je imao samo skromne humanitarne koristi.

Prvi brod koji je prevozio pomoć u hrani u ime Svjetskog programa za hranu (WFP) tek je stigao na svoje odredište.

Brod Brave Commander prevozi 23.000 tona pšenice namijenjene ugroženim zajednicama u južnoj Etiopiji. Napustio je ukrajinsku luku Pivdennyi 16. augusta i upravo je pristao u Džibutiju.

WFP ima drugi brod, MV Karteria, natovaren i spreman da preveze 37.500 tona pšenice u Jemen.

Zvaničnici agencije kažu da se nadaju da će uslijediti i druge pošiljke.

Foto:BBC

Ali to su male količine. WFP je 2021. distribuirao 4,4 miliona tona pomoći u hrani širom svijeta. Dvije trećine je došlo iz Ukrajine.

Zvaničnici UN-a priznaju da su ovo skromni počeci, ali insistiraju da je šira slika važna.

Šta se nalazi na brodovima koji napuštaju Ukrajinu?

Foto: BBC

Kako se silosi za žito prazne i ranije zarobljeni brodovi oslobađaju, industrijski izvori se  nadaju da su bolji dani pred nama.

"Postoji rastući optimizam da će poljoprivredna roba nastaviti da pristiže", kaže portparol Viterre, izvoznika žitarica i uljarica sa značajnim prisustvom u Ukrajini.

"Vidimo povećanu spremnost vlasnika brodova da uđu u ukrajinske luke, koja će također rasti ako prolaz ostane siguran."

Ali koliko je to veliko "ako"?

Uprkos dogovoru sklopljenom u Istanbulu u julu, troškovi prevoza su i dalje skoro duplo veći nego prije rata, što odražava dugotrajnu nervozu oko potencijalnih opasnosti povezanih sa slanjem brodova u ratnu zonu.

Ta nervoza će vjerovatno spriječiti Ukrajinu da postigne ciljeve koji su joj potrebni za ostvarivanje prijeko potrebnih prihoda za svoju narušenu ekonomiju.

"Oni žele dostići 5 miliona tona mjesečno", kaže Bridget Diakun, reporterka Lloyd's List. "Zvuči ambiciozno."

Čini se da su za sada manje brodarske kompanije, mnoge od njih turske, koje su spremne preuzeti rizik, a mnogi veliki svjetski igrači se još uvijek suzdržavaju.

Sat otkucava. 

Sporazum uz posredovanje UN-a i Turske važi samo 120 dana. Može se produžiti sredinom novembra, ali samo ako se dogovore Rusija i Ukrajina.

Za UN bilo bi katastrofalno da se on zaustavi nakon samo četiri mjeseca. 

Ugovori o žitu obično se sklapaju 18 mjeseci do dvije godine unaprijed. Pošto niko ne može da predvidi stanje ukrajinske ekonomije u periodu 2023-2024, biće potrebno vrijeme prije nego što se taj nivo povjerenja vrati.

Foto:Getty images

Konačno, šta se dogodilo s Razoni, prvim brodom koji je napustio Ukrajinu, uz veliku pompu, početkom augusta?

UN-ova kontrolna lista još uvijek ima oznaku TBD („treba utvrditi“) kada je u pitanju odredište broda, što je neugodno priznanje da 26.000 tona kukuruza na brodu nikada nije stiglo u željenu luku, Tripoli u Libanu.

Kada je prvobitni kupac odbio pošiljku, očito navodeći brige o kvalitetu, Razoni je krenuo na kružno putovanje oko istočnog Mediterana, većinom s isključenim transponderom.

Konačno je većinu svog tereta iskrcao u sirijskoj luci Tartus.

Nema ničeg nezakonitog u isporuci hrane u Siriju, niti neobičnog u tome da brodovi mijenjaju smjer. Ali tajnovito putovanje Razoni-a pokazuje da u složenom svijetu trgovine žitom ne možete uvijek biti sigurni gdje će pojedinačni tereti na kraju završiti.