Ko su osobe čije izručenje Turska zahtijeva od Finske i Švedske

Objavljeno:05.07.2022 - 15:43
A A A Times Arial

NATO je zvanično pokrenuo proces pristupanja Švedske i Finske u vojni savez, ali ključni uslov Turske, koja kao jedna od članica mora odobriti takav potez, je izručenje više od 70 ljudi koje Ankara smatra teroristima.

Politički lideri Švedske i Finske su izjavili da ozbiljno shvataju ovo pitanje, ali da je na kraju pitanje izručenja stvar sudova, a ne političara.

Turska posebno insistira na ekstradiciji pojedinaca za koje smatra da su povezani sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK), koju EU, SAD i Velika Britanija smatraju terorističkom grupom. Također traži izručenje prognanog turskog vjerskog vođe Fethullaha Gulena.

Turske vlasti okrivljuju Guleniste za neuspjeli državni udar protiv predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana 2016. godine. BBC je razgovarao s tri osobe koje Turska traži.

Novinari BBC-a su razgovarali sa nekim od osoba čije izručenje traži Erdoganov režim.

Bulent Kenes, novinar

Kenes je godinama bio glavni urednik Today's Zaman, glavnog dnevnog lista na engleskom jeziku u Turskoj, prije nego što je taj medij ugašen 2016. Godine. Trenutno je u egzilu u Stockholmu.

Turske vlasti ga optužuju da je član Gulenovog pokreta, ili kako ga vlada Turske naziva “Terorističkom organizacijom Fethullah (Feto)”. Ova grupa je poznata po mreži škola i ne smatra se terorističkom grupom u EU, Velikoj Britaniji ili SAD.

Kenes je za BBC izjavio da je na meti vlade zbog toga što je otvoreno kritikovao predsjednika Erdogana i da je optužen za planiranje državnog udara.

“Sve optužbe su izmišljene. Ja sam nezavisni novinar koji nema veze s bilo kojom organizacijom”, izjavio je on.

Pobjegao je u Štokholm nakon što je 2015. godine dobio uslovnu zatvorsku kaznu zbog “vrijeđanja predsjednika” u objavi na Twitteru u kojoj je napisao da bi se Erdoganova pokojna majka posramila zbog njega.

U Turskoj se i danas podižu optužnice za vrijeđanje predsjednika Erdogana, a zbog toga se već sudilo 17 novinara i karikaturista u prva tri mjeseca 2022. godine, navodi turska organizacija Bianet.

Bulent Kenes vjeruje da Erdogan sada koristi njegov status u pregovorima sa NATO-m u vezi sa ambicijama Švedske da se priključi savezu.

Nije posebno zabrinut zbog izručenja, jer smatra bi Švedska time “izdala vlastite vrijednosti” demokratije i zaštite neistomišljenika.

“Ovo nije test za Erdoganov režim… ovo je test za švedske vlasti”, rekao je on.

Fatih, vlasnik preduzeća

Fatih, finski Kurd, bio je jedan od pet mladića koji su zapalili vrata turske ambasade 2008. godine.

Sada ovaj 37-godišnji vlasnik preduzeća tvrdi da žali zbog toga što je tada učinio.

“U to vrijeme, moj život je bio zbrkan, imao sam mnogo problema”, rekao je.

Bio je iznenađen kada je ugledao svoje ime na listi, s obzirom na to da je ranije izdržavao 14-mjesečnu uvjetnu kaznu zbog ovoga, te platio odštetu ambasadi.

Dobio je Finsko državljanstvo prije nekoliko godina, jer je država smatrala da je taj slučaj završen.

Turska ga optužuje da je član militantne PKK, koja se zalaže za veću samoupravu Kurda i uključena je u oružane operacije protiv vlasti Turske.

Fatih je rekao da nema nikakve ideološke ili bilo kakve druge veze sa PKK-om i vjeruje da je na meti isključivo zbog svog kurdskog porijekla.

Kurdi čine 15-20% stanovništva Turske, ali su generacijama suočeni s progonom u Turskoj. Vlada u Ankari pokušava zabraniti prokurdsku stranku HDP, treću po veličini u parlamentu.

Iako Fatih nije vjerovao da će biti izručen kao finski državljanin, on se plašio uznemiravanja u lokalnoj turskoj zajednici ili mogućeg hapšenja u inostranstvu na zahtjev Turske. Rekao je da je veoma tužan što se Finska mora “boriti za njega”.

Aysen Furhoff, učiteljica

Aysen Furhoff došla je u Švedsku nakon što je odslužila pet godina doživotne robije u Turskoj zbog pokušaja da “sruši ustavni poredak” kada je imala 17 godina i bila članica Komunističke partije Turske. Rekla je da joj je u Švedskoj ponuđena zaštita nakon mučenja u zatvoru.

Sada ima 45 godina, živi u Stokholmu sa suprugom i kćerkom i radi kao učiteljica, i tvrdi da više nije uključena u tursku politiku.

Ona je izjavila da je napustila Tursku prije 20 godina i da je sigurna da će završiti ili ubijena ili u zatvoru ako bude vraćena u tu zemlju.

“Zato je to što sam na listi bilo iznenađujuće za mene – ko sam ja za njih?” izjavila je ona, navodeći kako Turska nema ništa od njenog izručenja.

Furhof kaže da je u Turskoj također krivično gonjena zbog toga što je članica PKK. Priznaje da je sa njima sarađivala tri mjeseca prije nekih 25 godina.

Iako više ne podržava PKK, ona negira da su oni teroristička grupa i vjeruje da bi trebali biti uključeni u razgovor za postizanje mirovnog sporazuma u Turskoj.

Izjavila je da nije zabrinuta zbog mogućeg izručenja, pozivajući se na švedski zakon, ali je navela da joj je teško povjerovati da bi njen slučaj mogao biti važan za Ankaru.

Zakonske prepreke za Turske zahtjeve

Zakoni u Švedskoj i Finskoj predstavljaju prepreku za Turske zahtjeve za izručenjem svih osoba koje potražuje Erdoganov režim.

Naime, u navedenim zemljama konačnu riječ u vezi sa ovakvim zahtjevima imaju sudovi, a ne političari. Također, državljani Švedske i Finske ne mogu biti izručeni, izručenje nije dozvoljeno za političke slučajeve ili u zemlje u kojima bi ti ljudi bili suočeni sa progonom, te bi švedski i finski sudovi morali prvo treirati te slučajeve.

Prema švedskom listu Dagens Nyheter, od 33 osobe koje su spominju u turskim medijima, izručenje je već odbijeno u 19 slučajeva od strane Vrhovnog suda u Štokholmu.

“Ne možemo prolaziti kroz ranije slučajeve koji su već procesuirani”, rekao je glavni sudija Anders Eka.

Od više od deset zahtjeva u protekloj deceniji, Finska je do sad izručila dvije osobe Turskoj. Ministarstvo pravde kaže da nisu primljeni novi zahtjevi i da je obećalo kurdskoj zajednici da neće biti izmjene zakona.

Murat Yesiltas iz organizacije Seta koja podržava vladu Turske je upozorio da, ako zahtjevi Turske budu odbijeni, zemlja bi mogla povući svoju podršku pristupanju Švedske i Finske NATO savezu.

BBC navodi da neki analitičari također smatraju da zahtjevi za izručenjem ovih osoba predstavljaju Erdoganovu izborna strategiju ili pokušaj osiguraju kupovinu američkog oružja.

Međutim, po pisanju ovog britanskog medija, male su šanse da Švedska ili Finska uskoro predaju nekoga na listi.

Izvor:N!