OD OVE OPAKE BOLESTI JE PREMINUO PJEVAČ IGOR STAROVIĆ: Ovo su prvi, podmukli simptomi aneurizme!

Porodica i zdravlje
OD OVE OPAKE BOLESTI JE PREMINUO PJEVAČ IGOR STAROVIĆ: Ovo su prvi, podmukli simptomi aneurizme!
Igor Starović, vođa grupe "Divlji kesten", preminuo je juče u 56. godini nakon kratke bolesti, piše Stil.kurir.rs.

Igor Starović, vođa grupe "Divlji kesten", preminuo je juče u 56. godini nakon kratke bolesti, piše Stil.kurir.rs.

Kako se navodi, Igor Starović je preminuo na Drugoj hirurškoj klinici, a kako domaći mediji saznaju, pevaču je pukla aorta. Ljekari su se za njegov život borili pet dana. Iako se u jednom trenutku osjećao bolje, nažalost pjevač je juče izgubio bitku usled komplikacija sa plućima.

U nastaku saznajte kako dolazi do pucanja aorte, šta je izaziva i koji su simptomi?

Aneurizma predstavlja proširenje nalik balonu u zidu oslabljene krvnog suda. Ukoliko je zid krvnog suda previše rastegnut, krvni sud može da pukne što predstavlja po život opasnu komplikaciju. Zavisno od uzroka, veličine i brzine rasta aneurizme torakalne aorte, liječenje može varirati od kliničkog praćenja do hitne operacije. U idealnom slučaju, ako je potrebno, može se planirati operacija aneurizme torakalne aorte kada je uspjeh i najveći.

Aorta je najveća arterija u organizmu koja prenosi krv iz srca u ostatak tijela. Kada dođe do razvoja proširenja dijametra aorte, onda to stanje nazivamo aneurizmom aorte. Ukoliko je aneurizma velikog dijametra ili imate nekontrolisano povišen krvni pritisak, može doći do pucanja aorte. Iz ovog razloga je od ogromne važnosti na vreme prepoznati postojanje ove bolesti i, ako je potrebno, intervenisati kako bi se izbjegla fatalna komplikacija. Aneurizma aorte može se nalaziti u vašim grudima (torakalna aneurizma), ali većina se nalazi ispod bubrega u donjem dijelu stomaka (trbušna aneurizma).

Šta izaziva aneurizmu?

Svako stanje koje uzrokuje slabljenje zidova arterija može dovesti do aneurizme. Ateroskleroza (nakupljanje plaka u arterijama), visok krvni pritisak i pušenje povećavaju rizik. Povrede ili infekcije, takođe mogu uzrokovati da se zidovi arterija prošire. U nekim slučajevima aneurizma može biti urođeno stanje, što znači da ste rođeni s njom. Određene nasljedne bolesti takođe mogu povećati rizik za razvoj aneurizme. Na primjer, nasljedna bolest zvana Marfanov sindrom, koja utiče na vezivno tkivo tijela, prouzrokuje da ljudi imaju duge kosti i veoma fleksibilne zglobove. Osobe sa ovim sindromom često imaju aneurizme.

Koji su simptomi?

Aneurizme aorte mogu uzrokovati osjećaj nedostatka vazduha, oštar ili hrapav glas, bolove u leđima ili bol u lijevom ramenu ili između lopatica. Aneurizma aorte u predjelu stomaka može izazvati bol i osjetljivost trbušnog zida.

Aneurizme torakalne aorte često rastu sporo i obično bez simptoma, što otežava njihovo otkrivanje. Neke aneurizme nikada neće rupturirati (pući). Koliko brzo aneurizma aorte može rasti (povećavati prečnik tokom vremena), teško je predvideti.

Kako aneurizma torakalne aorte raste i kako se njen prečnik povećana, usled kompresije okolnih organa i struktura možete primijetiti:

  • Osjetljivost ili bol u grudima
  • Bol u leđima
  • Promuklost ili grub glas
  • Kašalj
  • Nedostatak vazduha
  • arterije, krvni sudovi

Kako se otkrivaju aneurizme?

Aneurizme se mogu otkriti fizikalnim pregledom, osnovnim rendgenom grudi ili stomaka, ili upotrebom ultrazvuka. Veličina i lokalizacija mogu se utvrditi pomoću ehokardiografije ili radiološkog snimanja, poput arteriografije, magnetne rezonance (MRI) i kompjuterizovane tomografije (CT sken).Kada je potrebno javiti se ljekaru?

Većina ljudi sa aneurizmom aorte nema simptome ukoliko se ne pojavi rascep zida ili ruptura. Ruptura i disekcija aorte predstavljaju hitna stanja i tada je neophodna medicinska pomoć.

Ako pukne aneurizma ili se jedan ili više slojeva zida aorte rasloji (disekcija), mogu se osjetiti:

  • Oštar, iznenadan bol u gornjem dijelu leđa koja zrači nadole
  • Bol u grudima, vilici, vratu ili rukama
  • Otežano disanje
  • Ukoliko postoji porodična anamnezu bolesti aorte, Marfanov sindrom ili drugu bolest vezivnog tkiva ili bikuspidni aortni zalistak, ljekar može da preporuči redovne ultrazvučne ili radiološke pretrage kao što su kompjuterizovana tomografija (CT) ili pregled magnetnom rezonancom (MRI).

Ne propustite

✖