RUSKA INTERVENCIJA ZAKOMPLIKOVALA JE SVE Ko se i zašto sve u toj zemlji bori

Prošlosedmično upletanje Rusije u Siriji dodatno je zakomplikovalo sukob u kojemu su, kada je 2011. počeo, sudjelovali režim Bašara al Asada i naoružani pobunjenici, a poslije se priključile brojne grupe, sirijske i strane, te velesile.

Režim i njegovi saveznici

- Broj vojnika u sirijskoj vojsci koja je na početku sukoba u borbenim jedinicama imala 300.000 ljudi, do danas se prepolovio zbog smrti, dezerterstva i nediscipline.

Grupa Islamska država (IS), Kurdi, umjereni pobunjenici, islamisti i Fronta al Nusra, sirijski ogranak Al Kaide, oteli su sirijskom režimu Bašara al-Asada dvije trećine teritorija. No područje koje danas kontroliše strateški je važno jer obuhvata Damask, Homs i Hamu u centru zemlje, obalu i dio Alepa, na kojim područjima živi 50 posto još prisutnog stanovništva Sirije.

- Prorežimske milicije imaju oko 150 do 200.000 ljudi. Glavna milicija, Snage za nacionalnu odbranu (FDN, 90.000 boraca) osnovana je 2012.

Uz mnoštvo domaćih milicija tu su i one iz Libanona, Irana, Iraka i Afganistana. Najvažnija je milicija libanonskog Hezbolaha koja po procjeni stručnjaka broji između 5.000 i 8.000 ljudi.

- Rusija: Važan saveznik režima od 30. septembra izvodi vazdušne udare u kojima je u sedam dana pogođeno 112 meta, navodi Moskva. S brodova u sastavu svoje Kaspijske flote ispaljivane su i krstareće rakete.

Rusija je u posljednjih nekoliko nedjelja sve jače prisutna u toj zemlji, gdje je na aerodromu u Latakiji uspostavila svoju vazduhoplovnu bazu i gdje je dopremila pedesetak borbenih aviona i helikoptera, sistema za vazdušnu odbranu i modernu opremu, koje je dio prepustila režimu. Najmanje je 1.700 vojnika poslano kao pojačanje, prema ruskim medijima.

- Iran: Glavni regionalni saveznik sirijskog režima, poslao je 7.000 Čuvara revolucije kao pomoć vojsci, a osigurava i vojne savjetnike te ekonomsku pomoć.

Pobunjenici i Frona al-Nusra

- Ahrar al Šam: Jedna od glavnih pobunjeničkih grupa. Osnovana je 2011. i finansirana iz zemalja Perzijskog zaljeva i Turske, misle stručnjaci. Djeluje uglavnom na sjeveru i u okolini Damaska. Bliska salafistima, 2015. se Zapadu pokušala predstaviti kao umjerena.

- Fronta al Nusra: Sirijski ogranak Al Kaide, najvažnija militantna grupa u Siriji, nakon suparničkog IS-a. Vođa joj je Abu Mohamad al Džolani, a Washington je stavio na listu terorističkih grupa. Sklopila je savez s pobunjeničkim grupama u pokrajinama Idlebu i Alepu. Prisutna je i blizu Damaska i na jugu zemlje.

Ove dvije grupe zajedno s manje važnim grupama dio su "Osvajačke vojske" osnovane 2015. Finansiraju je, smatraju stručnjaci, zemlje Perzijskog zaljeva, a sirijsku je vojsku potisnula iz gotovo čitave pokrajine Idleba.

- Džajš al islam: Najvažnija pobunjenička grupa u okolini Damaska. Vodi je Zahran Aluš, islamist.

- Južna fronta: Okuplja neislamističke oružane grupe koje su osvojile dijelove pokrajine Dere, na jugu.

Grupa Islamska država

Najbolje organizovana grupa, najbogatija i najzloglasnija zbog svojih zločina, nakon ulaska u sukob 2013. osvojila je polovinu sirijskog teritorija.

Njen je vođa Abu Bakr al Bagdadi, ima desetine hiljada ljudi i bori se protiv režima, Al Nusre, drugih pobunjenika i Kurda. U junu 2014. proglasila je "kalifat" na osvojenom području u Siriji i u susjednom Iraku.

Gotovo 30.000 stranih boraca ušlo je u te dvije zemlje od 2011., većinom u sastavu IS-a, navode američke obavještajne službe.

Kurdi

Uglavnom prisutni na sjeveru i na sjeveroistoku, sami brane svoja područja nakon povlačenja vojske iz tog dijela zemlje. Uz podršku međunarodne koalicije pokušavaju potisnuti IS iz nekih svojih gradova.

Međunarodna koalicija

Zbog IS-ovih zločina Sjedinjene Države i arapske zemlje pokrenule su u septembru 2014. vazdušne udare na militante te grupe, ali ih dosad nisu uspjele neutralizovati. Koaliciji se pridružilo više zapadnih zemalja, među kojima Velika Britanija i Francuska.

(Hina)