Bivši direktor CIA-e: Rat u Ukrajini bi mogao skrenuti ka "Srebrenica momentu"
Ono što mislim da bi se moglo dogoditi, a evo kucam u drvo dok ovo govorim, je da bi Ukrajinci mogli zaustaviti Ruse koji dolaze s istoka i Donbasa i Mariupolja, da ih odbiju kao što su to činili oko Kijeva. Podsjetit ću, Rusija je već angažovala preko 70 posto raspoloživih snaga. Znamo da idu u Gruziju, Siriju, istočni vojni disktrikt, Vagner grupu, Afriku i svuda gdje mogu naći plaćenike koji bi se borili.
Oni su očajni. I ako se ovaj skromni napredak koji su ostvarili u istočnoj Ukrajini može zaustaviti i potom preokrenuti, tada bismo mogli vidjeti podsticaj za rješenje putem pregovora. Sada su obje strane počele taj proces pregovaranja, ali vjerujem da se nijedna neće usaglasiti, sve dok postoji šansa za osvajanjem veće moći na bojnom polju - govori Petrus za RSE.
Kaže da već vidi neke elemente sporazuma.
- Ukrajinski pregovarači su stavili na sto da bi Ukrajina odustala od napora da se pridruži NATO, da bi išli kroz proces koji bi vjerovatno uključivao referendum, jer je neophodno da se promijeni Ustav. Oni se ne bi odrekli mogućnosti (ulaska u) EU i insistirali bi na bezbjednosnim garancijama.
Samo su tri članice Vijeća sigurnosti koje mogu da budu garanti, jer ni Rusija ni Kina, po svemu sudeći, ne bi garantovale suverenitet Ukrajine, pa bi trebalo da bude: SAD, Velika Britanija ili Francuska. I moglo bi biti pregovora o Krimu, kao zakup na 99 godina za jedan dolar godišnje, ili tako nešto.
Ne mislim da Ukrajina zamišlja da će vratiti Krim. Donbas je malo drugačiji, mislim da ćemo morati da vidimo kako će se tamo odvijati bitka. Ali, čak i tu može biti dogovora - kazaoje Petrus za Radio Slobodna Evropa.
Veliki rizici dugotrajnog rata
Međutim šta ako rat potraje, Petrus kaže da su rizici veliki, da će se nastaviti razaranja, stradanja ljudi, materijalna šteta, ekonomski gubici i u globalnom sistemu, jer 30 do 35 procenata izvoza pšenice dolazi ili iz Rusije i Ukrajine.
- Zatim imaju ječam, kukuruz, razne metale, tu je i đubrivo koje dolazi iz Rusije. Uticaj na različite sektore globalne ekonomije je značajan, ako na primjer bojkotujete rusku sirovu naftu ili prirodni gas, i tu postoje posljedice. Tu je i šteta za rusku ekonomiju, takođe, koja će se teško oporaviti.
Činjenica je da veliki naftni proizvođači neće više pomagati ruskom bušenju u Sibiru, oni su otišli i neće se vraćati. 500 kompanija iz SAD su se ili potpuno povukle ili su na neki način smanjile aktivnosti u onome što su radili u Rusiji. Neki se možda vrate, drugi će ostati zatvoreni, tako da je i tu enormna šteta.
Rusija je u boljoj poziciji od bilo koje druge zemlje da se suoči sa ovim sankcijama jer postoji nešto što je ostatku svijeta zaista potrebno: prirodni gas, nafta, ugalj, paladijum, nikl, bakar i još mnogo toga. Ipak, ovo će imati ogroman uticaj na one koji su manje srećni u Rusiji.
I mislim da će se tokom vremena, početna podrška Putinu, kojoj pomaže televizija koja potpuno podržava to što Rusija radi, mislim da će se promijeniti. Ne možete imati 15.000 Rusa koje vraćaju kući u mrtvačkim kesama. Ovo je više nego u Afganistanu, ovo je vjerovatno najmanje četiri puta ako ne pet puta više gubitaka nego što smo mi imali u Iraku za 20 godina. Imali smo teške gubitke, bio sam tamo komandant, ne mogu ni zamisliti izgubiti 15.000 vojnika u pet sedmica. To je zaprepašćujuće - rekao je Petrus.
Komentarisao je tvrdnje pojedinih američkih zvaničnika o tome da se Putinu ne govori istina o ratu u Ukrajini.
- Siguran sam da ljudi nisu srećni da donose loše vijesti Vladimiru Putinu. To je žalosno. To je neizbježno, ali se dešava. On zna što je bio početni cilj, da zbaci vladu i zamijeni Zelenskog sa proruskim liderom, to se nije desilo i neće se desiti. Oni povlače snage iz Kijeva, Černijeva i Sumija, i tu su zaprepašćujuće brojke o gubicima, ne možete sve to spinovati zauvijek Vladimiru Putinu - poručio je on.
Srebrenica momenat
Bivši direktor CIA-e je govorio o prethdonim ratovima koje je Rusija vodila pod Putinom.
- Kako su dobili rat u Čečeniji? Uništili su Grozni. Samo su ga uništili i istjerali stanovništvo. Šta su uradili u Siriji? Nisu imali trupe na zemlji nego specijalne i vazdušne snage i uništili su Alepo, grad sa više stanovnika od Kijeva, i onda ga raselili. Razlika je u tome što niste imali cijeli svijet fokusiran i stotine hiljada mobilnih telefona koji sve to snimaju.
Ako možete da prođete kroz javno dostupne informacije, Twitter i ostale društvene mreže, možete da razumijete šta se dešava i mislim da je ovo prvi rat u kojem se to dešava i prvi rat u kojem vidite, posebno SAD, kako uzima obavještajne podatke i čini ih javnim na način da se ne otkrivaju izvor i metod. Konstantno pokazujemo što Rusi rade, i predviđamo šta će uraditi, što i rade, iako su rekli da neće - rekao je Petrus.
Kaže da ne misli da će se u velikoj mjeri konflikt preliti van ukrajinskih granica.
- Mislim da bi oblasti unutar Rusije mogle biti targetirane, kao što smo vidjeli u slučaju depoa sa gorivom, još nije potvrđeno da je to učinjeno ukrajinskim helikopterom za specijalne operacije. Mislim da bi se više takvih slučajeva moglo desiti, Rusija ne bi trebala misliti da može neograničeno nanositi štetu Ukrajini, a da se to ne desi i na njenom tlu.
Ponavljam, vidjeli smo kako je neadekvatna njihova odbrana, nisu uspjeli da zaustave konkretno taj napad. Vjerovatno ga nisu mogli ni detektovati, a kamoli odgovoriti na njega - rekao je Petrus, te se osvrnuo na potencijalnu prijetnju upotrebe nuklearnog oružja:
- Upotreba oružja za masovno uništenje bi bilo vanredno, ne samo nesavjesno sa moralne strane, nego bi iz Putinove perspektive bilo nevjerovatno glupo. Jer, koja god zemlja na svijetu da poriče ovo što Rusija čini, žmiri na jedno oko i pokušava da je podrži, to se ne bi moglo previdjeti.
Kao što je jedan zvaničnik kazao, osim što Rusija tako jača svoje prijetnje, ne vidim ih kako koriste oružje masovnog uništenja. Ali, postoji rizik, ako je prije bio na nuli, sad je veći od nule. Ljudi koji se time bave rade na planovima u slučaju najcrnjeg scenarija u odbrani, bezbjednosti i obavještajnoj zajednici. Zna se da naš Vijeće nacionalne sigurnosti ima timove koji rade na potencijalnim scenarijima. Ali, sklon sam da vjerujem da je vjerovatnoća tog scenarija u ovom trenutku niska.
Bivši direktor CIA-e ističe da se zna da je Putin za mnoge stvari rekao da ih neće uraditi, pa je na kraju uradio.
- On jeste koristio hemijsko oružje, Navaljni je skoro ubijen. Koristio je nervni agens dva puta, bio je slučaj u Velikoj Britaniji. Da, riječ o nekome ko nema moralne skrupule i ko je nemilosrdan, ali takođe mislim da on nije toliko glup da ne bi mogao predvidjeti kakav bi moralni bijes u tom slučaju izazvao. Mislim da se primičemo momentu koji bi mogao skrenuti ka "Srebrenica momentu" - rekao je Petrus.
Na pitanje šta je pod tim mislio, on kaže:
- Sjetite se da se SAD nisu miješale u Bosni dok se nije desila Srebrenica. Moralni bijes širom svijeta je bio tako veliki da je natjerao SAD da konačno preduzme akciju. Time ne mislim da bi SAD trebale da preduzmu direktnu vojnu akciju, ali mislim da bi trebali prekinuti svaki lanac koji hrani bilo koju rusku industriju i sankcionisati svaki njen dio.
Ne želim da ovo zvuči kao pretjerivanje, ali znate onu "rađe umrijeti od gladi nego jesti rusko žito", jer moralni bijes bi bio tako veliki. A ako bi upotrijebio oružje za masovno uništenje, ne mogu zamisliti šta bi bio odgovor - poručio je Petrus u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Izvor: Avaz